VIESTNIK 9-10. (ZAGREB, 1941.)

Strana - 30

âô i sajmovi razvili u našim krajevima na isti način, kao i na evropskom zapadu. U Zagrebu su se sajmovi razvili već rano u srednjem vijeku, a razlog je tomu vjerojatno povoljan položaj grada. Najstariji je zagrebački sajam t. zv. »kraljevski«, koji se držao u kolovozu o svetkovini sv. Stjepana Kralja, zaštitnika stolne crkve. Nastao je vjerojatno odmah negdje iza osnutka zagrebačke biskupije, jer se spominje već g. 1217./ a održavao se u okolišu stolne crkve, dakle na području biskupske i kaptolske jurisdikcije. No i zagrebački su građani imali svoje sajmove. Tako je zlatna bula grada Zagreba od 16. studenoga g. 1242. odredila, da se na području općine na brdu Gradec (»civitas in monte Grech«) može držati dnevno tržište, a tjedni sajam dva puta sedmično, i to u ponedjeljak i četvrtak (»quod in eadem civitate forum sollemne duobus diebus in hebdomada, videlicet die Lunae et die Iovis celebretur, et praeterea forum quotidianum quotidie habeatur«).

2 Vjerojatno je, da su se tjedni sajmovi držali na području gradske općine još i prije zlatne bule. Kralj Bela IV. odredio je 21. ožujka 1256., da općina na brdu Gradcu može držati godišnji sajam u mjesecu travnju o svetkovini sv. Marka, zaštitnika gradske župe (»markovski sajam«). Ujedno se na tom sajmu zajamčuje sloboda trgovanja, a dovezena se roba oprašta od svih sajamskih pristojba (»sine tributo quolibet celebrentur«), dok se sam sajam stavlja pod posebnu kraljevsku zaštitu.

3 Daljnji je sajam dozvolio općini na brdu Gradcu kralj Ljudevit I. privilegijem od 10. ožujka 1372., i to u mjesecu srpnju o svetkovini sv. Margarete, zaštitnice crkve u zagrebačkom podgrađu (»margaretski sajam«) s istim trajanjem i pod istim uvjetima i privilegijima, kako je to bilo ranije ustanovljeno za »markovski sajam«.

4 Ova su tri sajma ostala kroz cijeli srednji i novi vijek, a održala su se i do danas — kraj drugih kasnije uvedenih — dakako u obliku, koji odgovara našim današnjim prilikama. Naravno, da je osnutak tih sajmova u velike pogodovao stvaranju preduvjeta gospodarske važnosti Zagreba u srednjem vijeku, a time ujedno i njegovom kasnijem položaju u privredi Hrvatske. 1 Tkalčić: Monumenta historica episcopatus zagrabiensis I. str. 46. 2 Tkalčić: Monumenta historica liberae regiae civitatis Zagrabiae I. str. 17. 3 ibidem: I. str. 26. 4 ibidem: I. str. 243.