VIESTNIK 9-10. (ZAGREB, 1941.)

Strana - 29

Dr. Fran Hrnčić: BORBA IZMEĐU KAPTOLA I GRADSKE OPĆINE U ZAGREBU ZA UBIRANJE SAJAMSKIH I TRŽNIH PRISTOJBI U SREDNJEM VIJEKU U srednjem su vijeku sajmovi obično nastajali i razvijali se prigodom proslave zaštitnika koje crkve ili mjesta. Ovakve su naime crkvene proslave privukle mnoštvo naroda iz bliže i daljnje okolice, a katkada i iz vrlo udaljenih krajeva, pa je to bila najbolja prilika, da trgovci prometnu svoju robu, obrtnici svoje proizvode, dok je s druge strane tu bila najlakša proda poljoprivrednih proizvoda i proizvoda kućnog obrta dotične okolice. Zajedno sa sajmovima nastale su i razvile se takodjer i posebne sajamske i tržne pristojbe (kod nas poznate i pod imenom »pijacovina«, »tributum fori«, »thelonium«). Pojedine jurisdikcije, gradovi i vlastela na svom području, ubirali su isprva sajamske pristojbe u ime protučinidbe za uzdržavanje reda i poretka na sajmovima putem svojih posebnih organa, kako bi se mogla trgovina nesmetano i u miru razvijati prema ustaljenim običajima. Kasnije je bio taj momenat sasvim potisnut od čisto fiskalnoga, pa je dotična jurisdikcija izrabila sajam kao najbolju priliku, da namiče i ubire raznovrsne daće pod kojekakovim izlikama i naslovima. Dakako, da je takav postupak bio na štetu slobodnom i pravilnom razvitku trgovine, pa je često došlo i do intervencije sa strane najvišeg ustavnog faktora, da se takvo ubiranje sajamskih i tržnih pristojbi svede na pravu mjeru. Uzme li se u obzir, da su sajamske pristojbe spadale medu najvažnije prihode naših gradova i trgovišta, razumljivo je, da su im i posvećivali naročitu pažnju. Ovo, što smo tu naveli, vrijedi za postanak i razvitak sajmova u srednjoj i zapadnoj Europi, dok su na istoku sajmovi nastali dijelom pod drugim prilikama i okolnostima. Hrvati su oduvijek primali iz zapadne Europe poticaje kako u kulturnom, tako i u privrednom pogledu, pa su se uslijed toga