VIESTNIK 9-10. (ZAGREB, 1941.)
Strana - 168
168 izdano 23, dok je izpustio 24 a to je: Drugi dio Postila izdane latinicom u Regensburgu g. 1568. (p. 57). Sliede poglavlja o životopisu i radu P. Trubara, P. P. Vergerija ml., Stjepana Konzula Istranina, Ungnada i njihovog djelovanja oko hrvatske protestantske tiskare u Urachu, te o izdanju Postile latinicom u Regensburgu, izdanje slovenske biblije Jurja Dalmatina, tiskara Ivana Mannela u Ljubljani. Konačno se nalazi i poglavlje o značenju književnosti za reformaciju kod južnih Slavena. Kod Slovenaca je protestantizam udario temelj slovenske književnosti, dok je kod Hrvata i Srba bio tek nastavak stogodišnje literature, koja je na iztoku započela s Bizantom, a na zapadu sa Rimom. Rezultat nije bio ni kod jednih ni drugih osobiti i dugotrajni ali se je odlikovao silnom voljom i snagom, koja je taj pokret podržavala. Naročito se iztiče, kako je njemački duh i njemački novac podržavao taj književni i religiozni pokret. Njemački staleži, knezovi i gradovi pomagali su financijalno hrvatsku i slovensku tiskaru u Würtembergu, a tom slučaju imademo zahvaliti, da su se u njemačkim knjižnicama najviše sačuvali ove riedke knjige, koje je hrvatska tiskara svojim dobročiniteljima darovala. U sliedećim poglavljima razpravlja autor pitanje ukoliko su naši reformatori bili u vezi s ostalim Slavenima u XVI. st., kada su izdavali svoje knjige. Tu se iztiče velika razlika između hrvatskog jezika, koji se razumije sve do Carigrada te slovenskoga, koji je tek počeo pismeno postojati. Nadalje se spominju veze naših reformatora s ostalim slavenskim narodima i njihovom crkvenom književnosti, tako poglavito s češkom i poljskom, a donekle i ruskom. Konačno autor kao protestantski svećenik spominje u posljednjim poglavljima i crkvenu zadaću slovenske i hrvatske protestantske literature te njezinu misiju na iztočnoj granici njemačkog Reicha, koja je u slovenskom i hrvatskom narodu tek kratko vrieme potrajala te nije ostavila trajnih tragova osim književne ostavštine onoga vremena. Protestanten Kalender, 1941. 17. tečaj, Novi Vrbas, sadrži nekoliko članaka, koji se bave historijom evangelika u Hrvatskoj. Tako od Rometscha 150 Jahre Neu-Pazua sa slikam crkve te stanovnika, u kojemu se opisuje prvo naselje njemačkih protestanata Luterana iz Würtemberga, Badena, Bavarske i Porajnja kako su Turci napustili Slavoniju, i kada je pao Beograd za austrijskog generala Laudona (8. X. 1789.). Nova Pazua nastala je iza Stare Pazove, koja je bila utemeljena već g. 1770. i nastanjena Slovacima protestantima iz sjeverne Ugarske. — Biskupski vikar Mihajlo Becker u Zagrebu napisao je članak: Kirchliche Rundschau. Deutsche evangelische Christliche Kirche A. B. im Königreiche Jugoslawien, sa slikama. Konačno nalazi se u Koledaru i podpuna statistika evangeličke njemačke crkve za g. 1939. u Jugoslaviji sa senioratima u: Bačkoj, Banatu, Beogradu, Bosni. Sriemu, Sloveniji, Banovini Hrvatskoj i Prekomurju, te statistika evangeličke reformirane crkve u Jugoslaviji sa sjevernim, južnim i iztočnim i zapadnim senioratom. Fr. Bučar.
