VIESTNIK 9-10. (ZAGREB, 1941.)

Strana - 169

MANJI PRILOZI OBTICAJ DUBROVAČKOGA NOVCA U HRVATSKOJ U svojoj »Dubrovačkoj numizmatici« I, 330—336. Milan Rešetar, govoreći o obticaju dubrovačkog novca, spominje, da su se dubrovački novci kovali u prvome redu za potrebe domaćeg pučanstva pa su zato uviek nesmetano kolali u granicama dubrovačke države. Ali je Dubrovnik trebao mnogo novaca i za svoju vanjsku trgovinu. Zbog toga je dubrovački novac u velikim množinama izlazio izvan Dubrovnika. Dubrovački su ga trgovci raznosili u susjedne krajeve, kad su tamo kupovali robu, a strani je u Dubrovnik donosili na prodaju. Dubrovački je srebrni novac u velikom dielu Balkanskog poluotoka postao jedinim od najpopularnijih sredstava za plaćanje. Od susjednih krajeva dubrovački se novac najviše izvozio u Bosnu i Hercegovinu, ali je išao i dalje u unutrašnje krajeve Balkana i po Primorju. To se još više događalo, nakon što su Turci zavladali na Balkanu, a Dubrovčani, u vezi s njima, umjeli sebi steći gotovo monopol trgovine u unutrašnjosti turskoga carstva. S dubrovačkom robom širio se i dubrovački novac. Imajući prilike da iz bližega pratim tok rada M. Rešetara na ovom njegovom Hep om djelu, tražio sam u Državnom arhivu u Zagrebu viesti o obticaju dubrovačkog novca po Hrvatskoj i našao o tome dvie odluke cara Karla VI. iz g. 1731. i jednu iz g. 1733. Prvom, od 30. srpnja zabranjeno je kolanje novca »moneta Ragusana Dinarith vel pol tura dicta«, jer da je ovaj novac iz lošega srebra i da se na 100 forinti gubi njih 40. Druga odluka od 18. listopada 1731. traži potanji izvještaj o obticaju dubrovačkoga novca:, jer je hrvatski sabor želio, da dinarići ostanu u obticaju, dok ne bude mogućnosti, da se zamiene drugim boljim sitnim novcem. Trećom odlukom od 17. srpnja 1733. car traži, da ga hrvatski sabor izviesti, koji bi mu sitni novac trebao i u kojoj količini i određuje, da dubrovački dinarić ne će više smjeti kolati u Hrvatskoj i Slavoniji, čim novi sitni novac bude pušten u obticaj. Rešetar je po mojim izvadcima saopćio ove odluke u dodatku svom djelu (str. 733.), a ja ih sad;a objelodanjujem u cjelini.