VIESTNIK 9-10. (ZAGREB, 1941.)

Strana - 167

167 OSVRT NA NAJNOVIJU LITERATURU O PROTESTANTIZMU U HRVATSKOJ* III. Südostdeutsche Forschungen im Auftrage des Südost-Institutes in München, Redaktor Fritz Valjavec. München, 1939. IV. 2. Ernst Benz, Nachtrag zu Franjo Bučar: Ueber die Fundstellen der alten kroatische Drucke in den Bibliotheken Deutschlands. Na temelju ove razprave, koja je izašla u SODF III. (1938.), u kojoj se spominje, da mora biti još hrvatskih protestantskih knjiga u raznim sveučilištnim i gradskim te kneževskim bibliotekama po Njemačkoj, kojima su za vrieme postojanja hrvatske protestantske tiskare u Urachu u Würtemberskoj bili razaslani mnogi primjerci radi toga, što su protestantski knezovi i gradovi ovo poduzeće podupirali, javio se je E. Benz sveučilištni profesor teologije u Marburgu na Lahni. On je pronašao u gradskom arkivu u Marburgu na Lahni korespondenciju Landgrafa Filipa od Hessena s Ungnadom, koju on kani priobćiti, jer je zanimljiva za izdanje hrvatskih i slovenskih knjiga u Urachu i Tubingenu. Medu inim pronašao je u aktima hrvatski glagolski Katekizam, Tübingen (Urach) 1561. Osim toga je pronašao i ćirilski Pokusni list (Probzettel), unikum u folio, u kojem se nalazi ćirilski alfabet te Otčenaš ćirilicom. To sve je dodano pismu Ungnada knezu Filipu od dne 14. IX. 1561., u kojem Ungnad javlja o prievodu Luterovog Katekizma i Novog Zavjeta na slovenski jezik. Signatura akta glasi: Polit. Archiv des Landgr. Philip, Nr. 1423. Akten des Landgrafen Philip 1541—1565. Spomenutom pismu priklopio je Ungnad i naslovne listove i njemačke predgovore od hrvatskih protestantskih knjiga iz tiskare u Urachu, koji se danas nalaze u sveučilištnoj knjižnici u Marburgu (Lahn). To je 1) Postila ćirilicom 1563. Naslovni list imade podpis vlastnika Johannes Vulteius. Njemački predgovor glasi na vojvodu Albrechta od Pruske. Ukupno 6 listova. 2) Prvi dio glagolskog Novog zavjeta, glagolicom, 1562. Postoji naslovni list i njemački predgovor na kralja Maksimilijana. Ukupno 16 listova. 3) Drugi dio Novog zavjeta glagolicom, 1563. Naslovni list i hrvatski predgovor glagolicom. Ukupno 4 lista. 4) Hrvatska glagolska Postila, 1562., 114 listova. To je jedina podpuna knjiga, koja se u toj zbirci i knjižnici nalazi, te je tako poznat jedan primjerak više od tih vrlo riedak hrvatskih glagolskih knjiga. Günther Stökl, Die Deutsch-slavische Südostgrenze des Reiches im 16. Jahrhunderte. Schriften des Osteuropa Institutes zu Breslau. Ein Beitrag zu Ihrer Geschichte dargestellt an Hand des südslavischen Reformationsschrifttums. Breslau 1940. Verlag Priebatsch Buchhandlung. — Pisac spominje najprije slovenski pokret oko izdavanja protestantskih knjiga te slovenske iztraživaoce Kidriča, Murka i Ilešiča, a poslije hrvatski protestantski pokret s piscima Klaićem, Šišićem, Fancevom i Bučarom. Svi ovi da su se premalo bavili duševnom stranom ovog pokreta, što je jasno, jer nijedan od spomenutih pisaca nije teolog već samo historičar ili literarni historičar. Iza toga navodi njemačke pisce, koji su se bavili iztraživanjem hrvatske i slovenske protestantske literature u Njemačkoj, tako: Schnurer, Dimitz, Elze, Mati, Loserth, Pindor iz Osieka, Loesche, Zimmerman, i druge. Kod izdavanja vrela iztiče poglavito Kostrenčića i Elzea. Sliedi podpuna bibliografija sviju slovenskih i hrvatskih protestantskih knjiga izdanih u XVI. st. u Njemačkoj, njih 75 na broju, od kojih je hrvatskih glagolicom, ćirilicom te latinicom * v. Vjesnik kr. državnog arkiva u Zagrebu 1939., p. 191.