VIESTNIK 9-10. (ZAGREB, 1941.)

Strana - 8

Prvi zaokruženi prikaz naših privatnih isprava dao nam je, kako je dobro poznato, Milan Sufflay svojom ozbiljnom i temeljitom raspravom »Die dalmatinische Privaturkunde«.

6 Kao što se Rački za volju hrvatskih javnih isprava morao obazreti i na privatne, tako je i Sufflaya dalmatinska privatna isprava često poticala, da provede računa o pojedinim značajnijim pojavama u ispravama hrvatskih knezova i kraljeva jer su ove isprave nastale na onom istom tlu, na kome i one, kojima je namijenio svoje razmatranje. Sufflay nastoji, da kneževske i kraljevske isprave uvuče u krug svojih razmatranja samo onda, kad ga posebni slučajevi na to nukaju. Kad se na str. 67. navraća na Trpimirovu ispravu, koju označuje kao »das erste herzogliche Diplom«, opravdava to ovim riječima: »Obgleich diese Urkunde eines dux Chroatorum eigentlich nicht in unseren Plan passt, muss sie hier, wie bei der Betrachtung der Invokation, berücksichtigt werden, um durch Bestimmung der Provenienz dieser Formel — prijetnja duhovnim kaznama — in ihr den Schlüssel für ihr späteres merkwürdiges Beharren besonders im Süden zu bieten« a na str. 86. izričito ističe, da hrvatske kneževske i kraljevske isprave ne ulaze u njegovo razmatranje. Kad bismo sabrali sva ona mjesta, na kojima se Sufflay navraća na isprave Trpimira i Mutimira, da njihovom pomoću objasni ili upotpuni svoja razmatranja o pojedinim osobinama dalmatinske privatne isprave i da potkrijepi svoje tvrdnje, našli bismo, da je njegovu pažnju zadržao spomen o polaganju Mutimirove isprave na oltar sv. Dujma u splitskoj crkvi (str. 34), invokacija Trpimirove i Mutimirove isprave (47—48), potpisi (53), aprekacija (64), prijetnja duhovnih kaznama za prekršitelje stvorenih odluka (67—68), pečaćenje (86) i rogacija (95). Za jednu privatnu ispravu (Doc. br. 102, g. 1078), koju je sastavio Zvonimirov kancelar Theodorus, primjećuje, da odaje ustrojstvo hrvatske kraljevske kancelarije. Tim se povodom poziva na Račkoga raspravu »Hrvatska dvorska kancelarija« s primjedbom, da je »ziemlich weitschweifig« (str. 9—10). Kako se za svakom ispravom, bila javna ili privatna, uvijek krije događaj pravne naravi, tako sve to dublje pravno-povjesno prodiranje u pitanja o pravnim poslovima i njihovoj vezi s pisanim svjedočanstvima daje uvijek nove kriterije za određivanje prave biti i pojedinih isprava i njihovih skupina. A značenje pravnog posla, koje s obzirom na privatne isprave sve više dolazi do riječi, pronalazi nove 6 Sitzungsberichte der Kais. Akademie der Wissenschaften in Wien. Philosophisch-historische Klasse, sv. CXLVII. Wien 1904.