VJESNIK 8. (ZAGREB, 1939.)

Strana - 18

18 izričito ističe, sa diplomatičko-paleografskog stanovišta. Njegovo razmatranje, koje je zapravo i potaknulo ovaj moj članak, bit će pobliže analizirano u slijedećem dijelu. Zasad ćemo se ograničiti na neka mjesta, koja zahvaćaju u historijsku stranu samih isprava, naročito na ona, u kojima se dosadanja historijska njihova obradba potvrđuje, upotpunjuje ili ispravlja. Barada spominje, da su se naši historici obilno poslužili povjesnim podacima obiju isprava, da je Trpimirova isprava u mnogim pojedinostima smatrana nerazumljivom, da su njeni povjesni podaci različito shvaćani i da se uvijek može postaviti pitanje o autenciji. Dok on to samo generalno tvrdi, mi smo vidjeli, kako su se naše isprave rabile, a možda neće biti pretjerano ako se kaže, da su se tamo i amo i zlorabile, da se dobije čak i više podataka nego što mogu dati, pa ćemo mu dati potpuno pravo kada kaže, da treba kritički utvrditi tekst pa skupa s time i njihovu autenciju. (str. 1.). Oko utvrde teksta mnogo se trudio; trebat će kasnije promotriti put, po kome se kretao, i rezultate, do kojih je došao. Ispravno ističe, da bi poredaj riječi u Trpimirovoj intitulaciji imao biti: Trpimirus, iuvatus munere divino dux Chroatorum poput Mutimirove: ptacuit mihi Muncimiro, divino munere iuvatus Chroatorum dux pa prema tome tačno prevađa prvu »Trpimir, po Božjoj odredbi — moglo bi se reći i Božjom pomoći ili milošću — vladar Hrvata« a drugu »Mucimir, po milosti Božjoj vladar Hrvata« (str. 23, 24, 66.). Dux prevađa općenitim nazivom vladar, jer da još nije utvrđen hrvatski izraz za latinski dux. Naziv ban svakako mu otkada a nije mu stalan ni izraz knez. A kako bi onda preveo princeps (Doc. str. 9)? Ja ne nalazim ništa netačna u izrazu knez za dux. Tačan je Baradin prijevod »commune consilium meis cum omnibus iuppanis« sa »jednodušnom privolom svih mojih župana« a moglo bi se reči i »zajedničkom privolom« i tačno je u izrazu consilium nazrijevati dobro poznati consensus (str. 25). Bolje je uzeti oratio nos immunes redderet de pacctis« nego »deo peccatis« i prevesti, »da nas

... molitva oslobodi od grijeha« nego »da nas molitva pred Bogom oslobodi od grijeha«. Za ovo drugo poimanje ovoga mjesta teško bi se našlo potvrda u bilo kojim ispravama iz doba Trpimirove isprave (str. 26). Tačno donosi Barada mjesto »Cum autem non sufficeret in argento ipsa vasa perficiendum, accomodavit nobis Petrus« sa zarezom a ne sa dvotočjem iza perficiendum i prevađa: »Pošto nije bilo dovoljno srebra za izradbu samog posuđa, pozajmi nam Petar« (str. 27). Međutim ne vidim razloga, da se computer prevede sa suviše neodređenim rođak,