VJESNIK 8. (ZAGREB, 1939.)

Strana - 193

193 Hrvat. Kod Jankova su mnogi Kalvini i šizmatici, koji imadu za propovjednike Kalvine. Kada bi tu bio jedan dobar katolički svećenik narodnosti iliričke, jer su tu Kalvini ilirske narodnosti, moglo b ise nadati nekoliko obraćenju. Ovo se dosada nije dalo iz dva razloga provesti, jer 1. neprestano opće s Kalvinima a 2. jer su ostali bez katoličkih svećenika. U Osijeku u tvrđavi stanuju mnogi Turci, 7 obitelji ilirske narodnosti te Mađari Kalvini. Trebalo bi 30 škuda za jednoga svećenika da obrati ove Kalvine. Na teritoriju Podravine imade 50 sela Kalvina a svako selo imade 60—80 obitelji. Svako selo imade svog učitelja i propovjednika, koji su izučeni na latinskom jeziku te su vrlo revni da očuvaju svoju sektu, a ne će da propovijedaju katolicima i šizmaticima. Ako se ovi propovjednici ne odstrane, nema nade za obraćenje na katolicizam. Sv. Kongregacija ne bi smjela štediti u to ime na novcu, da ga stavi na dispoziciju biskupu. Među ovim hereticima, koji su po jeziku i narodnosti Mađari imade i tri župe i crkve na Dravi, koji su narodnosti ilirske. Prva je Sv. Juraj s 10 kuća jezika i narodnosti ilirske, druga je Sv. Marije ili Marijanci sa 11 sela, a treća je Sv. Grgura ili Gregorijanci sa 9 sela, to sve oko 5000 duša Kalvina. Ovi su postali heretici, jer su bili okupirani od Turaka a svećenici ili su pobjegli ili pomrli. Postali su heretici u neprestanom saobraćaju s Kalvinima, koji su im poslali propovjednike u njihovom jeziku a svoje stare su napustili kao neznalice, te su od svoje vlastite djece upućeni u Kalvinovu nauku. Tamo je neki Petar Jugović ilirske narodnosti izučen u toj sekti od ugarskih Kalvina, te je postao propovjednik svom narodu u svom materinjem jeziku. Ove su tri crkve prošle godine otkupljene od biskupa za 500 dukata te predane katolicima. Kalvini su već 70 godina rabili te crkve te su teško gledali kada su im oduzete. Oni su apelirali na pašu u Budimu i žrtvovali mnogo novaca te su dobili pravo, da im se crkve uspostave. To je bilo tim lakše jer je biskupu falio novac da isplati potrebnu svotu i da postavi tamo svoje svećenike a Turci su uz onoga, koji više daje. Kalvini ne napuštaju ove crkve kamo dolaze nedjeljom kada se nalaze uvijek osobe, koje propovijedaju. Prešavši Dravu imade malo katolika već samo Luterana, Kalvina i Arijanaca sve do Pečuha. Amo je imao doći i visitator ali radi kuge nije došao. U distriktu Pečuha imade mnogo Arijanaca i Kalvina, te imade malo nade da se ih obrati. Imade mnogo katoličkih sela, gdje se brinu 2—3 Jezuita da ih obrate, jer su neznalice prešli na kalvinsku i arijansku sektu. Oni rade po katoličkim selima, kojih imade 30. Katolici imadu u nekim župama dobre ljude, koji znadu nedeljom moliti najnužnije molitve, a za silu i krstiti. U Bosni se ne spominju heretici ili Kalviniste te Luterani već tamo nastavaju samo šizmatici-pravoslavni, katolici te Turci, te nema više spomena u izvještaju o hereticima. 5. Mirkovit Mijo Dr.: Flacius. Zagreb, 1938. s. r. 213. Matija Flacius IllyricusFranković iz Labina u Istri postao je jedan od najodličnijih teologa za vrijeme reformacije. Još kao mladić otišao je g. 1539. iz Venecije u Njemačku da se upozna sa novom vjerom, koju je počeo Luter propovijedati. Odmah je pristupio protestantizmu, za koji se je borio svoj cijeli život napisavši bezbroj knjiga u obranu nove vjere. Autor je upotrijebio najnovija vrela te je detaljno opisao Flacijev život u Njemačkoj i njegov književni rad. Flacije je svršio u Njemačkoj sveučilišne nauke te je postao i sveučilišni profesor iz grčkoga i hebrejskoga, općio je lično s Luterom a polemizirao s Melanchtonom te se je borio za čistu nauku Luterovu. Bio je izvrgnut mnogim progonima te je pretrpio mnogo materijalno i moralno. Ipak je dospio da napiše veliki broj crkvenih knjiga i polemičkih spisa a najveće mu je