VJESNIK 7. (ZAGREB, 1937.)
Strana - 70
Prof. Krešimir Filii: INVENTAR VARAŽDINSKE TVRĐE IZ GODINE 1584. Tražeći među spisima varaždinskoga muzeja našao sam inventar pokućstva i drugih predmeta Staroga Grada (varaždinske tvrde) iz godine 1834. Taj vrlo zanimivi akt daje nam točnu sliku, kako su bile namještene prostorije u Starom Gradu, što je, bezuvjetno, ne samo interesantno, nego i od velike znatnosti za kulturnu historiju. Kraj toga inventara opazih malu potvrdu našeg poznatog historičara — Varaždinca Ivana pl. Kukuljevića-Sakcinskoga, kojom priznaje, da je iz Erdödyjanskoga arhiva posudio »Inventarium arcis de anno 1584.« u originalu. Odmah sam znao, da Kukuljević, sigurno, nije povratio taj spis, pa je kod njega ostao, što se pokazalo ispravnim, jer toga inventara nijesam mogao pronaći. Pomislio sam odmah, da je i on došao, po svoj prilici, s drugim aktima u posjed Jugoslavenske Akademije u Zagrebu. Istom prošle godine pošao sam u Akademiju te mi je uspjelo pronaći taj spis, kojemu se zametnuo bio trag, medu starim inventarima. Držao sam, da će biti pisan latinski, što nije bio slučaj, nego je sastavljen u njemačkom jeziku, koji je vrlo karakterističan i koji se služi u nekoliko slučajeva i hrvatskim izrazima. Ovaj inventar izrađen je zbog toga, jer je barun Krsto Ungnad od Soneka i Celja, hrvatski ban, prodao kao vlasnik varaždinsku tvrdu štajerskim staležima već godine 1582. te je u god. 1584. uslijedio popis svih stvari, koje se morahu predati kupcima. Međutim dogodilo se nešto, s čime nije barun Ungnad računao, da su. naime, hrvatski staleži jednodušno odbili i poništili tu predaju, tako da je varaždinska tvrđa ostala i nadalje hrvatskom. 1 ) Koji bijaše uzrok tomu Ungnadovu nastojanju, da li potreba novca ili želja, da se riješi tvrđe, teško se može ustvrditi. Pogotovo, kada se uzme u obzir, da se tvrđa popravlja i pregrađuje upravo u to vrijeme. Pregradnja velike gotske kule pada nekako u godine 1584—1586., kada se izgradila (kao drugi sprat) oveća renesansna dvorana, koja je dobila lijepi renesansni dvostruki prozor, a taj je s vanjske strane urešen Ungnadovskim grbom. Popravlja se i ostali dio grada i tvrđa dobiva ogromne zemljane nasipe, duboka grabišta, arkade i kape*) Ivan Kukuljević: Varaždin. Kratki nacrt s gledišta historičkog. Zagreb 1857., str. 14. i 15.
