VJESNIK 7. (ZAGREB, 1937.)

Strana - 186

186 Vrlo zanimljiv je seniorat vendijsko-slovenski, koji broji 24.000 duša a središte mu je Murska Sobota, te sela Križevci i Puconci sa blizu 5000 duša. U tom kraju su se protestanti sačuvali još od vrijeme reformacije jer su u prošlosti pripadali pod madžarsku upravu, gdje ih nije uništila austrijska protureformacija kao u Sloveniji i u Hrvatskoj. Najstarije župe datiraju već od druge polovine prošlog stoljeća (1783.). Narod tamo govori posebnim slovenskim dijalektom na kojem se izdavaju i knjige i novine. Tako izilazi već XV. godinu Duševni List, mesečne verske novine u Murskoj Soboti vu imeni prekmurske evang. šinjorije reditel i vodavnik Flisar Janoš. Cejna na leto 20 Din. v zvönstvo 30 din. Naprejplačilo gorivzeme vsaki ev. duhovnik i vučitel. Štampano v Prekmurski Tiskarni. Tu imade osim skroz vjerskih članaka i historijskih tako n. pr. o Primožu Trubaru i drugih. U istoj tiskari izilazi i Evangeličanski kalendar već XVI. godinu sa historijatom te slikama tamošnjih župa i crkvi. U Prekomurju izilaze osim toga još i molitvenici te pjesmarice u vendskom narječju a i tamošnji katolici imadu svoju posebnu crkvenu literaturu u istom narječju. Kalendar je jednako uredjen kao i njemački Protestantski Kalender, koji izilazi u Novom Vrbasu već 13. godinu kod Heinricha Pleessa. Tu imade opis mnogih evangeličkih župa u Jugoslaviji sa slikama, poglavito nekih, koje upravo slave 150 godina svog opstanka u Bačkoj, u Sekiću, Feketiću, Šove, Sivac, Buljkes. Zanimljiv je priopćeni popis što su sve naseljeni evangelici Švabe dobili od tadanjeg erara kod prvog naseljen ja, kao seljaci ili kao obrtnici. Dodana je i kratka statistika reformirane evangelijske crkve u Jugoslaviji, koja imade oko 60.000 vjernika te opis i slike župe u Feketiću i Novom Sivcu, koje slave takodjer 150 godina svog opstanka i doseljenja iz Falačke. Dr. Bučar PROFESOR DR. JOHANN LOSERTH IN MEMORIAM Upravo na svoj 90. rodjendan dne 1. septembra 1936. preminuo je u Grazu nestor austrijskih i štajerskih historičara dvorski savjetnik prof. Dr. Johann Loserth. Pokojnik je bio najstariji član bečke akademije nauka te pravi član akademije u Berlinu i Pragu, dopisni član mnogih naučnih akademija u Austriji i inozemstvu te počasni doktor gradačkog sveučilišta. Prof. Loserth rodio se je u njemačkim Sudetima u današnjoj Čehoslovačkoj, gimnaziju je polazio u Kremsieru kod Piarista, a sveučilišne nauke svršio je u Beču kao djak glasovitih historičara Ottokara Lorenza, Teodora V. Sieckela. Najprije je predavao u Beču na gimnaziji a g. 1875. bude imenovan sveučilišnim profesorom u Černovicama u austrijskoj Bukovini. Iza toga je bio g. 1893. imenovan sveučilišnim profesorom iz historije u Grazu, gdje je proživio punih 40 godina koje u službi uz odlične gradačke profesore historije Kronesa, Zwiedinecka i dr., koje u mirovini i gdje je i umro. Prigodom njegovog 90. rodjendana odaslala je bečka univerza svom najstarijem članu posebnu deputaciju sa svečanom diplomom i čestitkom tom rijetkom njegovom jubileju. Deputacija je stigla u Graz baš kada je svečar umro, te on nije više vidio svoje diplome i čuo za to visoko odlikovanje. Članovi bečke akademije mogli su samo prisustvovati veličanstvenom sprovodu na kojemu se je sakupio cvijet naučnog svijeta te prvaci službenih odaslanstva iz cijele Austrije a naročito iz Graza. Bio je tu zastupan štajerski zemaljski kapetan, gradski magistrat, rektor sveučilišta sa svim dekanima, Historijsko društvo Štajerske, Historijska zemaljska