VJESNIK 7. (ZAGREB, 1937.)

Strana - 187

187 komisija Štajerske, zemaljski arkiv, zemaljski muzej Johaneum, Društvo za povijest protestantizma u Austriji, te mnoga odlična i naučna te djačka društva i pojedinci odličnici, njegovi učenici i štovatelji, naročito profesori medju kojima je bio i pro­fesor Dr. Andreas Lutz, koij potiče iz naše Slavonije od tamošnjih Nijemaca. Na grobu se je od štovanog pokojnika oprostio sveučilišni profesor Dr. Bilger, direktor zemaljskog arkiva Dr. Hafner i jedan sveučilišni djak, koji su ukratko spomenuli njegove velike zasluge oko proučavanja austrijske povijesti. Prof. Loserth počeo se je najprije baviti kulturnom povijesti i vjerskim pita­njima u novijoj historiji. Tako je najprije stao proučavati detaljno Husitizam u Češkoj i njegov početak od Wiclifa, dokazujući da je H us bio direktnim učenikom i pod uplivom Wicklifa u Oxfordu. On je napisao raspravu Hus und Wiclif, koja je izašla g. 1884. i ponovo u II. izdanju g, 1925. Tako je sudjelovao kod izdavanja Wiclifovih djela kod Wiclif Society, gdje je od 40.knjiga on sam 14 sastavio na latinskom jeziku a s engleskim komentarom. Dalje se je Loserth bavio i pitanjem češke braće, anabaptistima i drugim sektama, o čemu je napisao više knjiga i rasprava. Kada je prof. Loserth došao konačno stalno u Graz stao se je baviti borbom za investituru te povijest reformacije i protureforrnacije u austrijskim nasljednjim zemljama zašto je našao veliko obilje materijala u gradačkom arkivu i tamošnjim knjižnicama. U zemaljskom arkivu je dapače osnovao posebni seminar za prouča­vanje mladih učenjaka, koji je po njemu prozvan »Loserthov seminar«. G. 1927. proslavio je prof. Loserth svoju 70 godišnjicu, kojom zgodom izdalo je Historijsko društvo za Štajersku posebni veliki Spomenspis u kojemu je njegov učenik Dr. Kern sastavio potpunu bibliografiju njegovih djela, kojih imade oko 300 bez mnogobrojnih novinskih članaka. Za samu povijest reformacije i proturefor­rnacije napisao je Dr. Loserth oko 70 radnja. Najvažnija njegova djela jesu: Ge­schichte der Reformation und Gegenreformation in Steiermark und den benach­barten Ländern im XVI. Jahrhundert unter Ferdinand II. (1898.) te: Akten und Korrespondenz zur Geschichte der Reformation in Innenösterreich im XVI. Jahr­hunderte, u tri sveske (1578—1637.), dalje: Forschungen zur Verfassungs und Ver­waltungs Geschichte der Steyermark (1897.). Reformations Ordnungen der Städte und Märkte Inner Österreich aus den Jahren 1587—1628. (1907.) itd. U djelima prof. Losertha imade obilje gradje, koja se tiče povijesti reforma­cije i protureforrnacije medju Slovencima po Kranjskoj i Štajerskoj i Hrvatima. Prof. Loserth bio je u Grazu na čelu tamošnjih naučenjaka Arnoida Luschina v. Ebengreuth, Dr. Ahna, Dr. Andreasa Lutza i Dr. Josepha Matla, koji su inten­zivno proučavali našu kulturnu povijest i književnost, naročito za vrijeme refor­macije i protureforrnacije. Prof. Loserth bio je g. 1905. u Zagrebu, te je proučavao naše arkive i biblioteke. Tako je u zemaljskom arkivu uz pomoć arkivara E. La­szowskoga pregledao sve Codexe hrvatskog zemaljskog arkiva te nadopunio zbirku Kukuljevića. Pregledao je sve knjige Protokola u vezi s austrijskim zemljama, Repertitorium actorum regni Congregationum i Protocolla regni congregationum. Od isusovačkih spisa pregledao je Extractus actorum Collegii Varasdiensis, Pose­ganis, Zagrabiensis te Fluminesis. Osim toga je pregledao Extractus actorum naših raspuštenih samostana te spise zagrebačkog kaptola u koliko se isti nalaze u zemalj­skom arkivu u Zagrebu. U zagrebačkom Nadbiskupskom arkivu stavio mu je na raspolaganje i priredio sav materijal tadanji nadbiskupski arkivar a sada kanonik Mgr Janko Barle. Tu je prof. Loserth pregledao ova arkiv ali ja: Ecclesiasticum (6 fascikula), Politicum (12 fascikula) ,te Acta Visitationum (3 fascikula). U arkivu

Next

/
Thumbnails
Contents