VJESNIK 6. (ZAGREB, 1931.)

Strana - 208

208 tolski zaključak pod brojem 159. punim pravom mogao istaknuti, da su sve kaptolske kurije izuzev jedino one drvene pod brojem 21. valjno popravljene i iz solidne gradje sazidane. Godine 1885. je pod brojem 65. kaptolskoga zapisnika upisano, da je dekan Matunci i kanonik Kržan stavio predlog, da se prodade kaptolska kurija br. 2. a utrškom te kurije, da se sagradi nova kurija na broju 21. Pod br. 241. 1885. potvrdio je nadbiskup taj zaključak. U kuriji br. 21. stanovao je kaptolski providnik Holjac, pak mu se pod br. 35. 1885. odkazuje stan, te se zaključuje, da se ne može stan u toj kuriji dati u buduće u zakup, jer je odredjeno, tu kuriju srušiti. Čini se prema podatcima kapt. zapisnika, da je kurija br. 2. prodana trgovcu Arku za 24.000 forinti. Kuriju je gradio kao i onu br. 6. arhitekt Bolle, kako sam čuo pripovjedati ciglama za fasadu, koji su mu preostali od gradnje protestantske crkve i župnoga stana. Kanonik Švinderman obvezao se je za gradnju kurije doprinesu 1000 forinti, ako mu kurija podijeljena bude. (Kapt. zapis. br. 306. 1885.). Nakon sagradjene kurije uselio se je u nju Švinderman, koj je tamo i umro 30. X. 1915. Iza Švindermanove smrti podijeljena je kurija br. 21. Švindermanovom nećaku Rudolfu Wimeru. U toj je kuriji cijeli parter izdan u zakup, kao i gospodarske prostorije od g. 1919., koje su medjutim pogorile g. 1929. a g. 1930. su nove skromnije sagradjene sa osigurninom starih zgrada, te zajmom u koliko je trebalo, odplativim po uživatelju kurije. Kurija broj 22. O kuriji br. .22. nije od starijega vremena ništa poznato, samo se znade, da je u njoj stanovao Josip grof Sermage (1793.), valjda do g. 1827., jer je onda postao lektor, pak se je tada po svoj prilici preselio u lektorsku kuriju. Da je Sermage stanovao u toj kuriji, čuo sam tek tradicionalno pripovjedati, a vjerojatnost toga navoda potvrdjuje ta okolnost, što je ova kurija starinskimi parketima popodjena, a u bašći se nalaze stari grmovi magnolija, koje je uresno grmlje dokazom, da je tamo stanovao čovjek dobroga ukusa. Isto sam tako čuo pripovjedati, da je u toj kuriji stanovao Mirko Ožegović potonji senjski biskup, zagr. kanonik od g. 1815. do 1833. te Stjepan Mojzes (1847,—1851.). U kasnije doba stanovao je ovdje Tomo Gajdek, (1862.— 1886.), a iza smrti ovoga Mijo Smetiško, koj je u toj kuriji umro 29. V. 1921.