VJESNIK 6. (ZAGREB, 1931.)

Strana - 203

203 sve osim jedine drvene pod br. 21. ljepše od njekadanjih kolumnatskih kurija. Uslijed toga je Gugler kao kantor, lektor i prepozit ostao u kuriji br. 14. do svoje smrti. Nakon Guglerove smrti g. 1909. uselio se je u kuriju br. 14. Stjepan Horvat, koj je kuriju uredio bezkamatnim, u 10 godina odplativim zajmom, a iza Horvatove smrti se je u tu kuriju uselio Josip Hadrović, obvezav se da će njeke najnuždnije popravke dati izvesti, nu pošto je već g. 1927. umro nije ništa dao popraviti, te je kurija popravljena interkalarnim prihodima i njekim prinosom Hadrovićeve ostavine, a 1928. uselio se u nju Stjepan Bičanić. Sav parter, gospodarske zgrade dapače i bašća dana je u zakup, djelomično već od vremena uživanja te kurije po Horvatu. Kurija broj 15. Ovo je danas najsjevernija kurija lijeve kaptolske strane, udaljena nješto od ulične fronte, te ne ima o njoj podataka, tko i kada ju je gradio. U bašći ove kurije obstoji stara kula, koja potiče još od vremena, kada je Kaptol bila tvrdjava. U njekoj sam knjizi, koja ali valjda ne ima historijske autentičnosti čitao, da se ta kula zove Brišlinova kula. U kaptolu bio je njeki Nikola Brišlinov sin zagr. prepozit, koj je prema gornjo-gradskim spisima oko g. 1385. bio obtužen, da je prigodom sukoba Kaptola sa gradjanima gornjega grada njeka nasilja počinio. Medjutim je Nikola postao krbavski biskup, pak je gornjo-gradska sudbena odluka riješila Nikolu svake krivnje, te se tamo veli: »Dominus Nicolaus episcopus corbavinensis in interemptione Iwan filii Dragonya innocens est repertus et immunis, in quo relicta ipsius Iwan ipsum dominum episcopum inculpasset. (Tkalčić, M. C. Z. V. 228.). Ne može se uztvrditi, da ime Brišlinova kula potiče od zagr. kanonika, i potonjega krbavskoga biskupa Nikole Brišlinovoga sina, koj je u zagr. Kaptolu živio oko g. 1385., jer se ne može niti to ustanoviti, dali ta kula potiče iz vremena utvrde Kaptola, u drugoj polovini XV. stoljeća, ili je ona starijega datuma. Osim toga nije niti stalno, da je ime Brišlinova kula historijsko ili tek tradicionalno. Svakako ne ima dvojbe, da je ta kula u bašći kurije br. 15. obstojala u prvoj polovini XVI. stoljeća, jer se nalazi urisana na slici, koju je valjda, koji vojskovodja dao naslikati u gorispomenuto doba. Izvornik te slike nalazi se u Dresdenskom arkivu, te mi ju je prije više godina glasoviti profesor arhitekt Gurlit, na moju molbu dao fotografirati, i dva primjerka dostaviti. To je najstariji danas poznati nacrt gornjo-gradske i kaptolske tvrdjave,