VJESNIK 6. (ZAGREB, 1931.)

Strana - 192

192 kuriju dobro prouči, da se uzmogne ustanoviti, dali je koj dio te kurije gradjevina XVI. stoljeća, koju je još njekoč gradio Gjuro Herešinci. Nakon smrti posljednjega zagr. prepozita, koj je u toj kuriji kao takav stanovao, najme Janka Pavlešića, g. 1893. davana je ista u zakup. Njeko je vrijeme ondje stanovao septemvir Herrnhäuser, poslije obično višji vojnički časnici. Kada je Ivan Pliverić g. 1896. postao zagr. kanonikom dobio je on presentu za tu kuriju, ali pošto je on kao ravnatelj riadb. kancelarije stanovao do svoje smrti g. 1910. u nadb. dvoru, to je on uživao stanarinu, koju su generali plaćali. Iza Pliverićeve smrti dobio je tu kuriju kanonik a poslije koadjutor Dr. Bauer, te ubirao stanarinu te kurije do g. 1912. a potonje godine se je u nju uselio Antun Starec, koji je od vremena svoga imenovanja, 1910. do 1912. stanovao u kuriji br. 18. Starec je prije useljenja u tu kuriju bezkamatnim zajmom, povrati vim u 10 godina kuriju popravio, a g. 1928. novim bezkamatnim zajmom od 24.000 dinara izvana ju popraviti dao. Prigodom stanarinske krize, kada je stanarinski ured zakonom uveden, morao je i Starec, kao i mnogi drugi kanonici u prvi kat svoje kurije uzeti stanara, te iznajmiti dvije sobe nekom bankovnom ravnatelju Barbotu, koji je nakon dvije godine otišao iz Zagreba. Gospodarske pako zgrade, štala, suša i neke prostorije u parteru kurije su već više godina u zakupu. Kurija broj 8. Prostor na kojem stoji danas kurija broj 8 je od godine 1710. tako zvana kolumnatska kurija bila sve do god. 1883., kada je u njoj umro kao zadnji kantor Milašinović, stanujući u toj kuriji, jer je godine 1884. Kaptol stvorio zaključak, potvrđen po nadbiskupu, da se u buduće kolumne ne trebaju seliti u kolumnatske kurije. Glede gradnje ove kurije imade podataka, koji su ali kako se čini ne pouzdani. Matković u svojoj »Recensio ... Canonicorum (str. LVIII.) veli: Philippus Zedinić can. cantor, qui curiae cantorali fundamenta posuit. etc.« Nije mi poznato, gdje je Matković taj podatak našao, jer nigdje u kaptolskom arkivu ne ima o tome govora. Krčelić je napisao: »Philippus Zedinich 1584. mortuus. Hic domum erexit.« Moguće je, da je Matković čitajući u Krčeliću, da je Zedinić kuću sagradio držao, da je Zedinić počeo graditi kantorsku kuriju. Podatci koje sam ja kao autentične na temelju arkivalnih spisa pro-