VJESNIK 6. (ZAGREB, 1931.)

Strana - 170

170 mense«, jer je čažmanski kaptol utemeljen istom g. 1232. a papina bula je iz godine 1223., dakle 9 godina prije utemeljena čažm. kaptola pisana. Prema podatcima, koje nam pruža bula pape Honorije III. izgleda, da su zagrebački kanonici, odnosno zagr. kaptol stanovali negdje na onom mjestu, o kojem veli povelja od g. 1201. da se prva medja biskupskoga posjeda zagr. biskupije počimlje kod mjesta, koje se zove Keres zove Tkalčić, Mon. Ep. Zagr. I. p. II.). Ne usudjujem se tvrditi, da je ime Grech istovjetno sa imenom Kerec, nu svakako je čudno, da biskup Stjepan I. u povelji piše, da zagr. kanonici tako daleko stanuju, te se time izgovaraju, da ne mogu dolaziti u crkvu, da službu božju vrše. (Tkalčić, M. E. Z. I. p. 59.). Nastojanja zagr. biskupa Stjepana I. i II. u XIII. stoljeću, da se uzpostavi zajednički život zagr. kanonika nisu uspjela, ma da su oba biskupa njekadanje vlasničtvo zagr. Kaptola, zgradu sa sjeverne strane crkve uz ribnjak, prema izjavama po tim biskupima izdanim poveljama, kanonicima vratili. Vjerojatno je, da je ta zgrada o kojoj povelje obih biskupa, Stjepana I. i II. govore, bila negdje na onom prostoru, gdje danas obstoji južno krilo nadbiskupskoga sjemeništa, i bivši prostor njekadanje kaptolske kurije br. 30. koj je iza potresa g. 1880. ustupio Kaptol zagrebačkom sjemeništu. Veliki reformator prilika zagrebačke biskupije biskup Augustin Casotti, potonji nadbiskup u Nuceriji, proglašen skoro iza smrti svetim videći, da već početkom XIV. stoljeća nije moguće uvesti zajednički kanonički život, razdijelio je dio posjeda kanoničke mense na osobne predije, kako pišu kaptolski statuti XIV. stoljeća. (Liber acclavatus, publicirao ga Tkalčić, M. E. Z. II. p. 67.). Tada su valjda zagr. kanonici počeli pomišljati na to da grade privatne domove za stanovanje. U kapt. Statutima XIV. stoljeća već se govori »De curiis canonicalibus et modo collacionis earum. (1. c. 7.). Tamo se veli: »Curias canonicales, que sunt in vico canonicorum apud ecclesiam maiorem, habet conferre dominus prelatus noster episcopus zagrabiensis, cum vacant, canonicis zagrabiensis ecclesie tantum, nec sunt certis canonicatibus vel dignitatibus alique ex eisdem anenexe, prêter curias prepositi et lectoris zagrabiensis, quia ille due curie ipsis dignitatibus invemuntur annexe ab antiquo«. (1. c. 17.). Tko je te dvije kurije sagradio i gdje su stojale, nije poznato. Ali iz ovoga ovako stiliziranoga se mjesta vidi, da je u to doba osim ovih dvijuh, još njekih drugih kurija bilo, kada su ti statuti pisani.