VJESNIK 6. (ZAGREB, 1931.)

Strana - 171

171 Tkalčić je napisao (M. C. Z. Tom. XI. Uvod str. XXX), da su zagr. biskupi svojim troškom posagradili kanoničke dvorove. Nisam do sada našao niti jednoga podatka, koji bi dokazao, da su zagr. biskupi ma i jedan kanonički dvor sagradili, dočim imade mnogo dokaza, da su pojedini kanonici izključivo svojim troškom, bud pomoćju kaptola gradili kurije. Možda je Tkalčić to stoga napisao, jer već i najstariji kaptolski statuti ustanovljuju, da biskupi podijeljuju kanonicima kurije, a statuti od g. 1794. odredjuju, da od 26 kanoničkih kurija prve četiri na Kaptolu (današnji brojevi 1, 2, 3 i 4) podijeljuje Kaptol, a ostale 22 kurije podijeljuje, biskup, odnosno sada nadbiskup. Pošto veliki broj kurija podijeljuje nadbiskup, mislio je Tkalčić, da su svojedobno te kurije biskupi posagradili. Kaptolski statuti od g. 1794. vele naročito: »sunt quatvor in Area Capitulari.... quae Collationis sunt Capitularis« pak pošto rečeni statuti vele, da te četiri kurije, koje su »in Area Capitulari« podijeljuje Kaptol, kako to i danas biva, to ne ima dvojbe, da se je u staro doba dijelila jurisdikcija biskupska od kaptolske, a po teritoriju jurisdikcje dijelile su se kurije. U prijašnje se je doba držalo, da je cijeli zagrebački Kaptol u gornjem gradu stanovao. Krčelić piše: »Sententiae huic favet. Canonicorum olim Zagrabiensium, in monte Grech Commoratio. Sub Bela IV. ut vicus ibi qui Zagrabiam respicit, Popovszka Vullicza dictus sit.« Ja držim, da je Krčelićev nazor neispravan. Na koliko se sjećam, tvrdnju o Popovskoj ulici je prvi naveo biskup Vinković u svojoj parnici sa Kaptolom o kaptolskom trgu. Spisi o tome nalaze se u kaptolskom arkivu. Inače u starim arkivalskim gradskim i kaptolskim spisima, u koliko je meni poznato ne ima nigdje spomena o Popovskoj ulici gornjega grada. Moguće je, da su se u vrijeme gradjanskih ratova kadkada kanonici u manjem ili većem broju pred progonima biskupa, koji su u tim borbama drugoj stranci pripadali, sklonili u gornji grad, naročito u onaj dio gornjega grada, gdje je bio, još danas obstojeći Popov toranj, a možda i u svoje privatne kuće. Poznato je, da je kralj Bela IV. g. 1247. darovao zagr. Kaptolu, dosta prostrano zemljište na brdu »Gradyz« (Grech), gdje je Kaptol sagradio kulu, da u buduće, u vrijeme kakove eventualne navale, 'slične onoj tatarskoj u godini 1242. bude mogao pohraniti crkveno i svoje blago. Taj prostor je bio tako velik, da su si mogli bolje stojeći kanonici sagraditi posebne stanove. »Persone que potentes fuerint hedificare sibi turres speciales... pro suis specialibus familiis atque rebus.« (Tkalčić, M. E. Z. I. p. 89.). Dali su oni to učinili, o tome ne ima podataka.