VJESNIK 5. (ZAGREB, 1931.)

Strana - 188

188 Poznato mi je (Tkalčić, M. C. Z. XI. pag. 292.) iz publikacija kaptolskih arkivalija, da je koncem XV. i početkom XVI. stoljeća obstojala na Kaptolu kurija, koja je imala tornjić. To nije mogla biti kurija br. 8. koja još i danas toranj imade, i to stoga razloga, jer je kurija br. 8. sagradjena tek izmedju godina 1704. do 1710. (Kukuljević, Nadpisi p. 348.), već je to mogla biti eventualno prije sagradjena kurija, koja se spominje u crkvenim računima.izmedju godina 1491. do 1513. kadno se veli: »In curia reverendissimi domini Stephani moderni suffraganei erchirium per magistrum dementem tectum« etc. Po ovoj bilježci crkvenih računa se vidi, da je na Kaptolu u gori označeno doba obstojala njeka kurija, koja je imala tornjić (Erker-erchirium) kojega je nadkrio kanonik Klement, (Clement de Soclos, 1462.—1484.), a iza njega se je u tü kuriju naselio rozonski biskup Stjepan de Hrastovica sufragan biskupa Osvalda. Stjepana sufragana biskupa Osvalda spominju kaptolski spisi od g. 1498. do 1504. Taj je izplatio crkvenoj blagajni trošak pokrivanja tornjića sa jedan i pol forinte. Ako je kurija br. 6. porušena iza potresa g. 1880. istovjetna sa onom, koju sa tornjićem spominju gori naznačeni računi, tada je potonja morala obstojati oko 370 godina pak je po svoj prilici morala u doba života biskupa Stjepana, sufragana biskupa Osvalda biti odličnija solidna gradjevina, te nije čudno, da je Gugler u Memorijalu g. 1882. napisao o toj kuriji: »quae per ingentem terrae motum anno 1880. magnopere vitiata, mente Architecti Bolle dirui debuit.« U kuriji br. 6. stanovao je do svoje smrti g. 1878. kanonik Muzler, a iza njega je bio kanonik Ivan Miković, koji je u njoj umro II. Juna 1882. (Memoriale p. 139.). Iza Mikovićeve smrti, je tamo gradjena nova kurija po nacrtima graditelja Bollea, po svoj prilici troškom zajma potresnog fonda. Prvi stanar bio je te novosagradjene kurije kanonik Antun Kržan, koj je u njoj umro g. 1888. zatim se je u nju uselio Franjo Iveković, a poslije smrti ovoga od g. 1914. stanuje tamo kanonik Ljudevit Knežić, koji je veću svotu svojega privatnoga novca potrošio, za popravke kurije. Na praznom prostoru te kurije sa lijeve strane, gdje je prije bio dvorištni cvetnjak, sagradio je njeki mesar Dostal svojim troškom dučan, koji nakon izminuća zakupnoga roka pripada bez povratka gradjevnih troškova, kuriji. Kurija broj 7. Kako kapt. Statuti g. 1350. navode, bila je od najstarijih vremena tako zvana kurija prepoziture, u kojoj su morali zagr. pre-