VJESNIK 5. (ZAGREB, 1931.)

Strana - 189

189 poziti rezidirati, nu danas se nezna gdje je ta najstarija kurija prepoziture stojala. Ona zgrada, koja se je do g. 1893. kurijom prepoziture smatrala, te još danas na baroknoj ogradi imade napis »Curia praepositurae zagrabiensis«, nije ona o kojoj govori Statut g. 1350. Kuriju broj 7. u kojoj je poslednji zagr. prepozit Janko Pavleković g. 1893. umro, je po svoj prilici sagradio Gjuro Herešinci, (1543.—1571.) kustos. Taj je sagradio kuriju, u kojoj je poslije njega stanovao njegov nećak Petar Herešinci, dok je bio Zagreb, prepozit, od g. 1578. a kada je Petar Herešinci postao g. 1585. zagr. biskup, odredio je posebnom konstitucijom, da ova kurija, koju je Gjuro sagradio, a on sam kao zagr. prepozit u njoj stanovao, bude budućem zagr. prepozitu Gašparu Stankovačkomu i svim njegovim u toj časti nasljednicima, rezidencija. Sva je prilika, da je kurija, koju je Gjuro Herešinci sagradio, a biskup Petar rezidencijom zagr. prepozita odredio, bila na onom mjestu, gdje danas stoji kurija br. 7. Dali je današnja kurija br. 7. upravo ona, koju je u XVI. stoljeću Gjuro Herešinci sagradio, to se ne može naravski absolutnom sigurnošću tvrditi, aii je dosta vjerojatno, da je barem veći, i to iztočni dio kurije stara gradjevina. U koliko sam mogao u kratkom vremenu pregledati gradnju te kurije, držim, da je svakako na više mahova gradjena, prema potrebi stanara. Držim da je u staro doba bio glavni ulaz u kunju onaj, koj nad ulaznim vratima imade Pucov napis »En stat etc«, a drugi, današnji ulaz u prvi kat je iz kasnijega vremena, isto tako mislim, da je današnja kuhinja prigradnja iz kasnijega vremena. U ostalom stvar je stručnjaka arhitekta, koj će eventualno moći ustanoviti dobu najstarije gradnje, te kada su prigradnje učinjene. Pošto se iz kapt. arkivalnih spisa stalno znade, od kojega su vremena u toj kuriji zagr. prepoziti stanovali, a ne može se ustanoviti, gdje je prvobitna prepozitura stojala, koju spominje statut, (liber acclavatus), od g. 1350. to spominjem samo one prepozite, zagr. Kaptola, koji su tamo stanovali od vremena konstitucije biskupa Petra Herešinca. Kako arkivalni spisi zagr. Kaptola dokazuju sagradio je tu kuriju: 1. Gjuro Herešinci kanonik i kustos, koj se spominje u kapt. spisima od g. 1543. do 1571. kada je kao kustos umro. Za biskupa Pavla Gregorijanca bio je Juraj Herešinci upravitelj zagr. biskupije. G. 1570. je generalni vikar i prosinodalni sudac. (Barle: Naše