VJESNIK 5. (ZAGREB, 1931.)
Strana - 133
Gvozda nije nikako bila, kako dr Šišić kaže, »u rano proljeće 1097.« niti je tada kralj Petar u boju pao, a niti Koloman postao »gospodarom Hrvatske od Gvozda do morske obale«, niti gospodarom hrvatskoga krunidbenog grada Biograda na moru, jer se, kad bi to uistinu bilo, zaista ne bi poslije svega toga Koloman u pomenutom »ugovoru prijateljstva« sâm nazivao tek »Ungarorum rex.« U tom pismenom »ugovoru prijateljstva«, što ga je ugarski kralj Koloman uglavio s mletačkim duždom, kako je Rački (Borba R. XXX. s. 128.) »čvrsto osvjedočen« 1101. godine, medu ostalim stoji: »Ja Koloman, kralj Ugara (»Ego Colomanus, Ungarorum rex«) sam ću od sebe i po svima svojima od danas u buduće držati pravo i čvrsto prijateljstvo s tobom, Vitale Michieli, dužde Venecije, Dalmacije i Hrvatske (»tecum, Vitalis Michael, Venetie, Dalmatie, Chroatie dux«) i sa svim tvojim odličnicima; stoga ću tebe i tvoje, pa sve gradove, podložne duždevstvu tvome (cunctus ciutates, subiectas ducatui tuo) i sve tvrđave i mjesta, koja su podvržena i poslušna tvojoj vlasti, sam i po svojima čuvati, i ne ću ih nikako uznemirivati. I ako bi tko od mojih bilo koga od vaših izagnao ili uvrijedio, kad ja to doznam, popravit ću za vrijeme od 30 dana (infra dies triginta emendabo). — Sve je ovo prisegom potvrđeno i ugovoreno uz iste uvjete s obje strane (ab utraque parte). — Ali budući da moji velikaši i starješine sumnjaju, imam li tebe nazivati duždom (vojvodom) Hrvatske i Dalmacije (utrum te ducem Chroatie atque Dalmatie nominauerim), hoću, štoviše želim za očuvanje prijateljstva, kako je uglavljeno, da bi se što prije od tebe i tvojih a isto tako od mene i mojih odstranila svaka dvojba, pa da ne bismo imali uzroka nipošto se oprijeti jedan drugome, gdjegod se jasnim dokazom može dokazati, što pripada tebi po tvojima, a što meni po mojima predšasnicima.« 28 ) Iz ovoga eto ugovora s jedne strane vidimo, kako kralj Koloman u vrlo važnom službenom aktu kao što je sklapanje prijateljstva sa stranom državom mletačkom, sâm sebe nazivlje tek »Ungarorum rex«, što apsolutno ne bi bio učinio, da je pri sklapanju toga ugovora imao u Hrvatskoj ikakvu vlast, a s druge strane opet da u istom službenom aktu mletačkom duždu Vitalu Michieli-u daje naslov »Dalmatie Chroatie *dux«, kakav je teoretski naslov mletački dužd dobio i posebnom poveljom od bizantskoga cara još 1085. god. a u svibnju je 1097. taj teoretski naslov pristankom dalmatinskih gradova stao i realizirati. U tom se ugovoru ne kaže doduše 2S ) Rački: Documenta s. 480. — Smičikias: Codex Diplomatics. Vol. I". (1904.) s. 1. i 2. meće taj »ugovor prijateljstva« »oko god. 1101—1102,«
