VJESNIK 4. (ZAGREB, 1929.)

Strana - _6

Svijet, berlinski Herold, Agramer Zeitung itd. Već g. 1907. izabrala ga je jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti svojim članom dopisnikom, pak je i u njezinim publikacijama štampao više svojih radova. Tako ima njegovih radova u »Radu« i u »Starinama«. Saradivao je kod uređivanja »Codex diplomaticus« što ga izdaje Jugoslavenska akademija te je vodio štampu tog kodeksa od VI. do XII. sv. Akademija je izdala i njegova: Monumenta Habsburgica I.

—III. sv., isprave iz god. 1526.—1564. Bio je više godina urednikom hrvatskoga, beletrističkog časopisa .»Prosvjete« u Zagrebu, što ga je izdavao u svojoj nakladi zagrebački tiskar Antun Scholz. Sam je pokrenuo i uređivao genealoško-heraldički časopis »Vitezović«, koji je izlazio čitavu godinu i dva broja druge godine. Časopis je bio vrsno uredjivan i sadržava mnogo vrlo lijepih rasprava i članaka, naročito od njega. K tome se je časopisu pridružio »Hrvatski bibliofil« časopis za bibliografiju i bibliotečne znanosti. Taj časopis uređivao sam ja. Na žalost nije se mogao radi slabih financijalnih prilika da uzdrži niti jedan niti drugi časopis. Novčane su prilike krive, što nije mogao nastaviti niti po njemu monumentalno zamišljeno djelo: »H r v a t s k e povjesne građevine«. To djelo na veliko zamišljeno, s krasnim ilustracijama, trebalo je da se pridruži i po svojem obliku i po svom sadržaju sličnim djelima velikih naroda, koji se svojima građevinama ponose. Od tog djela izašao je samo jedan svezak. Ipak su pojedine građevine izašle poslije u velikom broju ispod njegovog pera u raznim časopisima i pojedinim brošurama. Vječna je šteta, da ova njegova važna djela nisu mogla doživjeti nastavaka. Više je sreće imao s izdanjem, koje mu je razglasilo ime daleko izvan granica domovine. Te su »Povjesni spomenici pl. općine Turopolje« od kojega su djela izašle četiri omašne knjige. Isto tako izašle su tri knjige: »Povjesti Turopolja«, uz saradništvo dra Velimira Deželića st., Janka Barléa i dra Milana Šenoe. Potanje ovdje ne ćemo spominjati njegova izdanja i njegove radove, jer se spominju u našoj bibliografiji. I za Zagreb je zaslužan svojim mnogim povjesnim člancima, koji su rasijani u raznim novinama. Započeo je i izdavanjem i uređivanjem djela »Stari i Novi Zagreb«, u kojima ima lijepi niz raspravica iz zagrebačke povijesti. U to su djelo pisali mnogi naši uvaženi pisci. U povjesnoj izložbi grada Zagreba bio je on odbornikom.