VJESNIK 4. (ZAGREB, 1929.)

Strana - 191

191 1 te listi izručismo mi puk griški našim santizom: dominu Fabijanu i dominu Ivanu Žurgiću. I ja pop Ivan Mužinić učinih ovo pismo nazoči pred g(ospo)dli)no(m) popom Grgurom Papićem, ki biše na mesti plovanovi, i pred sudcem Matijem Franićem i pred satnikom toga leta Matijem Saftićem, ki bihu od strani pučke, i pred santizi više pisanimi nazoči. I tih listi je vsih, kih nim zručismo, -i- (= 20).

20

) Ispod toga drugom rukom: Još imamo polak tih listi: list za potoku redovnik(om) n

), drugi na slobodšćinu u Licu i treti za plovanij(u) kotorsku. Iza toga trećom rukom: List g(Ospo)d(i)na milostivoga

) za slob(ošćinu), tišiament popa Fabića na ti'*-, od Ivana Banica za kanâel, list na vrt pred crikvu — sih ovih Ž- (= 7). Priopćio Stjepan Iviić. Književni rad prof. Antuna Nagy-a 1799 — 1822. Antun Nagy* de Szabad Szent-Kiraly došao je 18. novembra 1799. kao profesor gramatičke katedre na vel. gimnaziju zagrebačku. Tu se je pokazao vrlo marnim profesorom te je predavao na hrvatskom, magjarskom i njemačkom jeziku, kako je bilo od potrebe po djake Hrvate, Magjare i Nijemce. Gdje je trebalo korepetirao je sa djacima besplatno. Poslije postao je profesorom »pragmatičke i opće povijesti« na zagrebačkoj akademiji. I tu se pokazao marnim. Mnoga je tumačenja sam izradio, a neka je i preveo na materinji jezik (nativum idioma)

1

) — naime hrvatski God. 1811. imenovan je po kralju »gremialnim revisorom knjiga« (censor), te je kao takav preveo g. 1812. na jezik »hrvatski i slavonski« i »nrvatski« »D eduction es semestrales super permutation e sehedarum b a n c a 1 i u m erga reluitiones (o izmjeni bankovnoga papirnatoga novca). Preveo je dalje na hrvatski (dialectum slavonicum) djelo Phyliberta Lastyriere-a »De cultura gossypii« i »M e t h o d u s qua lit er e caulibus zeae mays syrupus et sacharum confici possit.« Nadalje je od ortografskih pogrešaka ispravio molitvenik (liber praecatorius) Kanižlićev, i uredio ga po »modernom načinu pisana«. »Od ortografskih« pogrešaka ispravio je nadalje prvi dio školske knjige »Institution es grammaticae«, u koliko se u njemu nalaze »hrvatske i slavonske riječi«. Preveo je napokon na hrvatski (illyricum idioma) djelo Mikanovo »Qualiter ex acere Platonoide syrupus et sacharum producendus sit«.

2

) Sve su te stvari tiskane u sveučilišnoj tiskari u Budimu. u

) Taj se broj dobiva, ako se računa nespomenuti 12. list. «) To će biti list od 30. VII. 1612. kneza Mikloša Zrinjskoga, kojim se oslobađa od davanja potoke (t. j. daće od vinograda) griški i belgradski kapitul. V. Lopašić, Hrv. urb. I, 86. * Rodio se god. 1774. x

) O svemu tomu izdao mu je 30. marta 1840. u Zagrebu svjedodžbu Ludovik Marić, ravnatelj škola zagrebačkoga distrikta. 2

) Svjedodžba kr. sveuč. tiskare u Budimu od 26. 1. 1813.