VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)

Strana - 3

3 venom. Od nastana pako PeČeneske ima do Uzije i Hazarije 5 dana hoda, do Alanije 6 dana, do Mordije

14

) 10 dana, do Rusije 1 dan, do Turske 4 dana, a do Bulgarije po dana

; a u Herson je vrlo blizo, bliže do Bospora

15

). О U ono vrijeme

16

) kad su Pečenezi bili izagnani iz svoje zemlje, prohtije se nekim i smisle, da ostanu ondje i nastane se zajedno sa tako zvanim Uzima. I do danas jesu medju njima, ali imaju takovih obilježja, da se mogu od njih razaznavati i da ih je raspoznati, pa se opaža, da se od svojih otrgoše

; haljeci su im naime kratki do koljena, a rukavi od ramena odrezani, kao pokazujuć odatle, da su otsječeni od svojih suplemenika. О Valja znati, da s ove strane rijeke Dnjepra

17

), koji gleda prema Bulgariji na prelazištima te rijeke, ima pustih gradova. Prvi grad Pečenezi nazivlju bijelim

18

) poradi toga, što se njegovo kamenje bjelasa; drugi je grad Tungate; grad treći Kraknakate

; grad četvrti Salmakate; grad peti Sakakate; grad šesti Gjajukaie. A u zdanjima tih starih gradova nalaze se i spomenici crkava i krstovi uklesani u kamen vapnenac

19

). Odavle imadu neki u tradiciji, da su nekoč Rimljani ovdje imali svoja sjedišta. О Valja znati, da se Pečenezi nazivlju Kankar, ali ne svi, već samo narod, koji pripada trima plemenima : Jabdierii, Kvarčirčur i Habmigula, jer su od drugih vrijedniji i plemenitiji. A to nam veli i sama riječ Kankar

20

) 21

). u

) Manojlovič, p. 56. op. 1.). 15

) Manojlovič, p. 56.: »a u Herson je najbliže (,εγγιατα), a u Vospor nešto dalje (= pobliže πλησιέατερον)«. Meursius

; propinqua est Hersoni, sed magis etiam Bosporo. Mare zali, Μ. Η. K, p. 117: »Közel van Hersonhoz, meg közelebb a Bosporushoz«. 1β

) Manojlovič, p. 63. 17

> Manojlovič, p. 48. op. 3. hoće, da je to Dnjestar, dočim Westberg: Die Fragmante des Toparcha Goticus, u Zapiski petrograd. akademije ser. VIII. Kl. Hist. phil. V, 2, 1901. p. 50. si. veli, da je Dnjepar. 18

) Današnji Akkerman — što je za Belgorodb po Laskinu p. 220 bukvalni tatarski prevod. IM

) Text ima mjesto πώρινος greškom πόρινος. Manojlovič 49, op. 1); Meursius ispravlja u πορίτης = Kremen, a prevadja sa lapis tophinus (= Tofsstein, gruh). 20

j U cap. 38. nazivlju se svi Pečenezi

: Kanar. Sr. о tom izvadjanju Manojloviča: p. 62 i prije. 21

) Manojlovič, p. 64 Klarificira alineje gl. 37. u gradju statičku, to jest savremenu i istorijsku. Čisto statičke su 3. i 5- al. Alineja 2. da nije Porfirogenitu savremena. ΑΙ. 4· je etnografičko-statička, a takova je al. 6., samo što nju u prošlost pomiče primjedba о Kangarima. Historička da je al. 1., utvrdjujući Činjenicu о preseobi Pečeneza od Volge i Jaika ovamo u „sadašnju" postojbinu, koja se i u početku gl. 8. označuje. Ta je na predjelu Dnjepra, Dnjestra i drugih ondašnjih rijeka. *