VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)
Strana - 60
60 to, a ja ću ti vratit sav rod tvoj i grad tvoj«. Konstans sad obradovan, javi to Sauromatu. Čuvši to Sauromat, vrlo se ražali i javi Konstansu veleći : »Ne ću dakle ništa da dadem, nit da primim, već mi samo natrag pošalji Hersonce, da mogu odavle oditi«. Hersonci će reći Konstansu : »Ne otpuštaj nas, dok ne dobiješ sve zarobljenike«. Tada javi Konstans Sauromatu veleći: »Pošlji mi sve zarobljenike, što ih imaš, i otpustit ću Hersonce«. Čuvši to Sauromat nerado i protiv volje otpusti zarobljenike, što ih imadjaše, sve do jednoga. Primivši dakle Konstans sve zarobljenike, pridržavši 2 podanika Hersonaca kod sebe, posije druge Sauromatu. Kad ih je Sauromat primio, posije ih naprvo iz zemlje Laza skupa sa vlastitimi ljudmi, kojim će predati Bospor i njihove rodove. Sam pako Sauromat išao je s vojskom u redovima, da mu Hersonci ukupno predaju rodove njegove i da odu. Kada su pako Hersonci primili domaće poslanike u Bosporu, i saznali sve, što se je dogodilo izmedju Konstansa i Sauromata, predadoše Sauromatovom čovjeku Bospor, i sve rodove neoštećene i odoše mirno u zemlju Hersona. Kad je Sauromat otišo iz područja rimskoga i sam Konstans se otpravi u Rim i javi caru sve, što učiniše Hersonci, a dovede i ona dva poslanika, koje, kad ugleda car, ljubezno primi i izkazavši im najveće milosti, reče: »Što želite, dat ću vam i vašem gradu, radi vaše privrženosti i vojne pomoći«. A ovi odvrate caru: »Mi gospodaru, ništa drugoga ne ćemo, već jedino to molimo, da dobimo pravice 354 ) slobode i oprosta od danka od vaše vlasti«. I car rado sasluša njihov zahtjev i dade im drage volje pravice slobode i oprosta od danka, poslavši ih skupa još sa mnogimi darovima u zemlju. Hersonaca, kao čestite podanike rimskoga carstva. Konstans pako sam bude veličajno primljen od cara Dioklecijana, što je hrabro vodio rat proti Sauromata i postavši odličan i slavan, malo vrijeme zatim prime rimsko carstvo, pošto je Dioklecijan otišao u Nikomediju. Kada pako umre Konstans, 355 ) zavlada u Rimu sin mu Konstantin. I kad je on došao u Bizant, digoše neki ustanak u Skitiji, i on se sjeti, što je rekao njegov otac o privrženosti i vojnoj pomoći Hersonaca, pa pošalje Hersoncem poslanike, da udare na zemlju Skita i zavojšte na buntovnike. A u ono vrijeme bješe prvakom i načelnikom Hersonaca Diogen sin Diogena. Hersonci rado poslušaju carsku 8M ) xà 8e£c<4. Versprechen, Handschlag, (Passow-Rost). Ovdje je ispravnije hrvatski reći »pravice« nego li potvrde, kako čini Manojlović, 1. c. p. 17., jer Hersonci još nijesu mogli tražiti potvrde sloboština ili pravica, koje još nijesu dobili, već tek obećanje pravica ili jednostavno pravice, ove im evo car odmah i briše, dočim potvrdu, povelju (ï-tfpayov) o tom daje tek njegov nasljednik, kako ćemo niže vidjeti. 355 ) Car je ovdje neispravno pisao Konstans mjesto Konstancij (Chlorus),
