VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)

Strana - 40

40 Milingi preostadoše od onih, (koji spadaju) pod Lacedemon i Helos.

2

*

1

) Jer pošto je tamo velika i vrlo visoka gora, zvana Pentadaktilos (Tajget),

238

) koja na daleki odmak kao vrat ulazi u more,

239

) a pošto je ovo mjesto vrlo nepristupno, nastaniše se oni na podbrežju te gore, s jednoga boka Milingi, a s drugoga Jezerani.

240

) A prvorečeni protospatarij i peloponeški strateg Teoklist, mogavši i ove podložiti, nametne Milingom (danak) od 60 nomismata, a Jezeranom od 300 nomismata ; što i plaćahu, dok bijaše on strategom, o čem se sačuvao glas medju tamošnjim pučanstvom (xapà -cwv èvcorciœv) do danas.

241

) AI za vladanja gospodina cara Romana izvijesti istomu gospodinu Romanu strateg Joan, glavar

242

) toga temata, da su se Milingi i Jezerani uzbunili, i da ne slušaju stratega, niti se podvrgavaju carskoj zapovjedi (xeXeoaei), već se drže, kao samostalni i samovlasni, pa niti primaju od stratega arhonta, a niti slušaju, da idu s njime na vojnu, a niti hoće da vrše kakovu drugu javnu službu. Nu dok je došlo njegovo izvješće, sluči se, da je imenovan strategom u Peloponesu protospatarij Krinit Arotras; pa kad je stiglo izvješće protospatara i stratega Joana, glavara («pwceoovcoç) peloponeskoga, i u prisustvu cara gospodina Romana pročitano, a sadržavalo je otpadnuće prerečenih Slovena,

243

) i njihov slabi mar ili radje nemar za carske zapovjedi, dobi nalog isti protospatar Krinit, pošto su se dali na takovo odmetnuće i neposlušnost, da na nje zavojšti, da se s njima zarati, da ih podvrgne i uništi. On pako započe rat mjeseca marta ; popali im usjeve i opljačka cijelu njihovu zemlju ; a suprotstavljali su se i opirali sve do mjeseca novembra. Od onda pako, videći svoju pogibiju, zatraže uvjet (ugovor) podvrgnuću svome {^vr\aavto X670V too OTOToq-rjvat aôtoîç), i da im se oprosti, što su prije sadašnji ljudi zovu "EXXYJVEÇ radi toga, što su u pradavnim godinama bili idolopoklonicima«. — O podvrgnuću Slovena cf. još »Ce Caeremon. II. 37.«. 37

) Elosi.-m.ine Ezens. "EXoç vpročemi. i značiti.: boloto, ozera, prudi., tak ito sovremennoe nazvanie toliko bukvahnuj perevodi. grečeskago slova. Laskin. p. 178., op. 768. Grot: 0. c. p. 212. (Fallmerayer, 273., Zeuss: Die Deutsch, u. die Nachbarstämme 634.; Gilferding: Pistma, II. 17., op. 2.). 238

) Tajget je valjda zato dobio naziv: Pentadaktilos, što zaista ima oblik na spodobu raširene ruke. Laskin, 178., op. 769. 289

) Cf. glava 29., opis Trogira, Patr. p. 268. 2

*°) Kako su sjedjeli jedni do drugih, sr. 0 tom Grot, 0. c p. 212., pa i Laskin, koga slijedi Manojlović I. c. 241

) Vrelo je dakle ovdje Konstantinu usmena tradicija. 2

*

2

) Ilptuteocuv — Meursius prevadja sa praetor. Cf. Ducange: Gloss.: »Proinde non alii sunt TCpouteuovtsc apüd Constantinum . . ., quam qui ab imperatoribus in provincias mittebantur, ut ibi judicum officio fungerentur«. 2

*

3

) ExXaßwv. U ovoj glavi se Sloveni vazda zovu ExXaßoi, dočim se u gl. 49. zovu ExXaß-/]vot, osim u naslovu. Od ovih razlikuje car Slovene, koji su uvalili u Pelopones, koje zove SxXaßvjaiavot. 0 tima gl. niže.