VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)

Strana - 41

griješili. Prijerečeni pako protospatarij i strateg Krinit nametne im veći danak od onoga, što su plaćali, i to Milingom povrh 60 nomismata, što su prije plaćali, još 540 nomismata, tako da bude njihov cijeli danak 600 nomismata; a Jezeranom povrh 300 nomismata, što su ih prije plaćali, jošte drugih 300, tako da bude cio danak 600 nomismata. A ovaj (danak) jest sam protospatarij Krinit ubrao i priveo bogom zaštićenoj (carskoj) riznici (koitonu).

244

) Kad je pako protospatarij Krinit bio premješten u Heladu, a protospatarij Barda Platipod postao strategom u Peloponesu, pa nastao kroz istoga protospatara Bardu Platipoda i kroz sporazumne s njime protospatare i arhonte nered i ustanak,

245

) te su iz temata izagnali Leona Agelasta

246

) a Slavisiani (ExXaßYjaiavoi) па isti temat navalili, — poslaše isti Slo

veni

: Milingi i Jezerani poslanstvo gospodinu caru Romanu, tražeći i moleći, da im se oproste dodaci danka, i da bi oni plaćali, kako su plaćali i prije. Pošto su pako Slavisijani,

2il

) kako je prije rečeno, ušli ***) fteocpoXäxTü) xoiTuvi. Koct&v nazivlje riznicu već Dio Cass. 61. 5. Ducange Gloss, veli, da je KOIT&V locus ubi reponitur thesaurus principis. (Cf. Gloss. Lat. fiscus, camera, cubiculum) 245) Protospatari bit će ovdje velikaši, vlastela, koja su dobila taj naslov, a možda i nekoć obavljali kakovu državnu službu, dočim će tu arhonti biti autonomni seoski glavari, starješine, možda baš Sloveni, jer za nje znamo, da su živjeli pod vlastitim arhontima (cap. 29). 24e

) Koji je valjda bio izaslan kao novi strateg. Manojlović, 1. c. p. 57. in fine. 2

«) SxXap7]otavot. Hilferding (Pisma II. 18.) tumači sa: »Slavüane«. Manojlović, Rad 186., p. 60. op. 1. drži, da je možda ExXaßYjaiavot načinjeno od *2xXdßir) (koje riječi u opće nema) kao 0paxY]ocdvoi (De Caerem. II. 44.) od riječi врахт]; ili možda od ExXaßfjvia najpre *ExAaßY)viYJauK, pa nekim prebačenjem ExXaßYjacävo'.. — Mi možemo tek konstatovati, da bizantski historici, kad govore о Slovenima, koji su preselili u Malu Aziju, ove više ne nazivlju Slovenima, već SxXaß-rjotavot ili SxXaßoYsvel? (Theofan. cont. II. 10., Ana Komnena II. 1., VII. 3) Analogiju imamo u Thrakesioi od Thrake (Niederle, II. 467.). — Justinijan II. Rinotmet (g. 687.) (Teofil: Chron. 364., 13.) pobjedivši Bugare і Slovene u Macedoniji, preseli Slovene zvane SxXaßfjoievot u maloazijski temat Opsikij (Sr. о tom op

širnije: Uspenskij, Izvčstija VI. 1. 1900., p. 198.; pa »De thematibus« temat peloponeški VI. p. 7. op.). Šafarik (II. 1. p. 327., 382.) drži, da su ovi Sloveni iz Opsikija napali na Peloponez, što da je bilo g. 940. Oboje pobija Laskin. Godinu meće po Muraltu (p. 500.) u 922/3., dočim drži, da Slavisijani nisu došli iz Opsikija, već kao saveznici Simeonovi preko Termopila. Ako uzmemo u obzir, da su Slavisijani iz Macedonije naseljeni u Opsikij, i to zato, što ih je u Macedoniji bila prevelika množina, to nema dvojbe, da je Slavisijana i ostalo u Macedoniji, a ti su onda po svoj prilici, kad su nastale bune Slovena u Peloponesu, upotrijebili priliku i navalili na Pelopones. Ovo mnijenje potkrepljuje i činjenica, što nam car Konstantin pripovjeda u 50. glavi, da se je romajski car bio pobojao, da se peloponeski Sloveni sa Slavisijani slože. Ta pogibelj mogla je biti samo onda eminentna, ako su Slavisijani bili susjedi Peloponesu, jer tada bi, kako su Sloveni jedni do drugih sjedili, mogla u istinu nastati za carstvo veća neprilika. Šafarika je valjda potaklo ime Slavisijana, da je pomislio