VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)
Strana - 15
15 kopse, na kojoj je i grad sa rijekom istoga imena, stere se zemlja Zihija. Razmak je 300 milja. Više Zihije ima zemlja nazvana Papagija y a više zemlje Papagije stoji zemlja zvana Kasahija, a više Kasahije, jesu gore Kavkaske, a više tih gora zemlja je Alanija. Primorje pako Zihije ima otoka: veliki otok i 3 otoka, a izmedju njih ima i drugih otoka obradjenih i od Zihâ naseljenih : Turganirh, Čarvagani, i opet jedan otok, i prema kraju rijeke opet jedan, a u Ptelejama opet jedan, na koji Zihi bježe, kad Alani navale. A primorje od kraja Zihije, to jest Nikopse, jest zemlja Abasgija do grada Soiiriju-pola 88 ), a ima milija 300. Glava XLI1I. o zemlji Taron 89 ). Nego o sjevernim Skitima, dosta ti je rečeno, ljubljeno dijete ; poznavanje ovih bit će ti do zgode posvema korisno i probitačno. Ali treba, da ti ne budu nepoznate niti zemlje prema ishodu sunca, (i) na koji li su način opet postale Romajcima podložne iza kako su im prvo ispale iz vlasti. A prvi je KrikoHkij 90 ) onaj taronski knez sebe priklonio i podložio caru romajskomu ; ali se on s početka pokazivao dvoličnim, pak se riječju pričinjao, da počituje prijateljstvo carevo, dočim je djelom radio u volju vladaru saracenskomu, te je opetovano bio vodjom vojska, koje su iz Sirije izlazile protiv temata podložnih romajskome caru, pa i sve, što su Romajci potajno spremali protiv neprijateljskih Saracena, javljao je u Siriju, a i pismima je potajno uvijek prokazivao amerumnu 91 ) o svemu, što se u vas 92 ) dogadjalo ; i htio je, da se prividja, da pristaje uz Romajce, a pronašlo se, da pretpostavlja i voli interese Saracena. Ipak je uvijek šiljao darova, koji se tamošnjim barbarima čine počasna, slavnomu medju carevima Leonu, pa ih je više i boljih na uzvrat primao Jod blagočastivoga cara, koji ga je u pismima često pobu8S ) Klasički: Piiyus, sada Picunda. m ) Ova je glava pisana poslije smrti Romana I., dakle iza godine 947., jer se on nazivlje pokojnim. Po mnijenju Manojloviča (Rad 186, p 117) sastavljena je iz više predložaka iz različnih vremena. Iz samoga uvoda već razabiremo, da ju je napisao sam car, a forma pokazuje, da je konačno obradjena. Gradja je crpljena iz izvješća poslaničkih, Što nam odaju takodjer riječi: irepi TÔ»V «ap 1 ôfùv GOfj.ßaiv6vT(uv (Patr. p. 333, 17), u koliko nije pisarska pogreška, pa se ima čitati: roup Y][XÏV. (Banduri, nota 41.). Manojlović na tanko raspravlja o strukturi, vrelima, obliku i sadržaju ove glave (p. 104 i si ), a pri tom podjedno prikazuje politiku Bizanta naprama azijatskomu istoku, naročito Armeniji i Iberiji, smatrajući glave 43-46 jednom cjelinom, koja prikazuje načela politike u istočnom dijelu carstva. Taron, danas Muš, je na zapadu od Vanskoga jezera. 90 ) Grčki: Tpt^ôp'.oç. 91 ) Iskvareno od »amir-al-mumenin« = emir vjernika. 92 ) Ilap 5fj.lv u tekstu.
