VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)
Strana - 179
179 trgovanja »sine ulla collecta, dazia et inposicione« pa napokon na neprirodnu pojavu jedne isprave o takovoj slobodnoj trgovini u XI. stoljeću. On uzima, da je ova isprava »podmetnuta u doba, kada je Brač prešao pod gospodstvo mletačke republike, što se prvi put dogodilo god. 1276.« 29 ) Da ovo Račkijevo naziranje može da bude sasvijem ispravno, može se zaključiti po nastojanju dalmatinskih gradova, da brane svoju autonomiju i da prema Veneciji dokažu na razne načine svoja otprije stečena prava. To je momenat, koji u hrvatskoj diplomatici ima svoje osobito značenje, i to ne samo s obzirom na isprave nego i na postanak kopialnih knjiga 30 ). Završetak isprave »Per manum Georgii notaru cum appensione sigilli« ne odgovara ni kraljevskim ispravama uopće a ni Zvonimirovim posebno. Pogotovo se nikako ne bi ovako svršavala jedna isprava, koja bi imala bit izdana god. 1077. kao što bi bila ova bračka. Georgius notarius ne može se ubrojiti medju Zvonimirove notare 31 ). Ako dakle ova isprava nije nikako Zvonimirova nego kasnije izradjena, ako je dakle falsifikat u diplomatičkom smilu, još bi ostala mogućnost, da je izradjena po kojem aktu iz dobe kralja Zvonimira. Kažem aktu a ne ispravi, jer sumnjam, da bi po bilo kojoj ispravi mogla bit onako izradjena, kakovom je znamo. Ako je zaista Zvonimir dao Bračanima bilo kakve povlastice i ako je o tome bila sastavljena kakova nota, onda je ona vrlo lako mogla poslužiti kao uzor kasnije sastavljenoj ispravi. Ali i u ovom slučaju sadržaj predjašnje, recimo, note i kasnije isprave znatno bi se razilazili. Rački je i ispravu od 16. aprila 1078. vrlo tačno analizirao 32 ) i svojim opažanjima upotpunio Luciusove navode protiv njezine 20 ) Podmetnute, sumnjive i preradjene listine, Rad 45, str. 135—136. 80 ) Usp. Zbornik kralja Tomislava str. 441—444. Ovdje sam istaknuo, da bi povod postanku kopialne knjige zadarskog samostana sv. Krševana mogao biti u nastojanju dalmatinskih gradova, da svoja stečena prava brane prema mletačkoj i ugarskoj vladi. Giuseppe Praga u ocjeni moje studije »Tradicija isprava iz doba hrvatske narodne dinastije izdanih u korist zadarskog samostana sv. Krševana« (Atti e memorie délia società dalmata di storia patria I.. Zadar 1926. str. 223) misli, da bi povod tome mogao biti prije u nastojanju samostana i uopće crkvenih ustanova, da se brane od premoći svjetovnjačke moći, koja je postojano rasla. Mislim, da izmedju mog poimanja i poimanja prof. Praga nema baš velike razlike. Ja sam uzeo kao glavni momenat činjenice, koje su dale povoda izmjeni prilika i odnošaja izmedju crkvene i svjetovne vlasti u Dalmaciji, a Praga prve posljedice, koje nastadoše poslije ove promjene. 31 ) Doc. str. 508. 82 ) Rad 45, str. 136—138.
