VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)
Strana - 12
12 grad imenom Belgrada, put od 8 67 ) dana, ako tko ne bi putovao brzo, već i odmaranjem. Tamo pako preko rijeke Dunava stanuju Turci u zemlji Moraviji° 8 ), a i simo izmedju Dunava i rijeke Save 60 ). Od donjih pako krajeva rijeke Dunava nasuprot Drstera (Distre) leži Pečeneska, a niže do Sarkela, grada Hazara, u kome 70 ) sjedi posada, koja se svake godine mijenja. A Sarkel u njih znači: bijela vježa 11 ), koga je sagradio spatarokandidat Petrona, prozvan Kamatir, kad su Hazari molili cara Teofila, da im grad taj sagradi. Ovaj bo kagan i beg hazarski 72 ) poslaše poslanstvo k caru Teofilu, koji moljahu, da im se grad Sarkel sagradi. Car uslišavši njihovu molbu, posije im prijerečenog spatarokandidata Petrona sa helandijama, carskim ladjama, a posije i helandije katepana 73 ) Paflagonije. Taj pako Petrona, stigavši u Herson, nadje 74 ) helandije u Hersonu, ukrca momčad u nastanba Magjara: xà 8è àvcuxîpa xo6xu>v, ŠV <î> èaxiv ^ Jtaoaxvjc Toupxîaç xaxaaxVjvioscç. Pošto se u gl. 42. govori još o Moraviji, a u gl. 40. o Turkiji, čini se, da je vijest gl. 42. starijega datuma, a ona u gl. 40, da je mladja, možda suvremena pisanju carevom. — Sr. M. H. K. p. 130; Vizant. vremenik, XV. (1908) p. 235 i si., sadržaje tumač Westberga k toj glavi. 67 ) Marquart: p. 241. veli, da bi valjalo broj taj podvostručiti, željeznička pruga Biograd—Solun ima 714 km. — 0 putovima sr. još Manojlović, Rad 87., p. 9. 68 ) Marquart: p. 118 hoće pod svu silu Svetopukovu Moravsku tražiti i naći drugdje, nego li to čini car u gl. 13. i 42. Svetopuk da nije nikada bio u mirnom i neprepornom posjedu Panonije, pa da Moravsku imamo tražiti u donjoj Panoniji. Upire pako to svoje mnijenje na riječi cap. 40, gdje se veli: »a opet prema toku rijeke leži tako zvani Srijem, koj je od Belgrada udaljen na 2 dana puta«, xai àiro xû>v Ixjtoe fj.eyàX*f) 'Plavca. Medjutim xà èxelae ne proteže se na Srijem, nego na cijeli predjel onih spomenika, koje car napominje. Odatle dakle ne može se izvesti, da po gl. 40. počinje velika Moravska kod Srijema, a još manje, da tu Moravsku imamo tražiti u donjoj Panoniji. Ali Marquart ide još i dalje, pa tvrdi bez obrazloženja, da se tekst carev ima ispraviti mjesto izreke: »Tamo pako preko rijeke Dunava« do riječi: »i rijeke Save«, pa da ima biti: »1 stanuju Turci s one strane rijeke Dunava, pače i s ove strane u zemlji Moraviji izmedju Dunava i rijeke Save.« Ovaj posvema neosnovani ispravak odbio je i Manojlović, p. 111. — Sr. još Diimmler: Südöstl. Mark. p. 48; ali taj svoje mnijenje napušta u djelu: Gesch. d. ostfränk. Reiches, 11.228 (N. 85). cf. i Rački: Dok. p. 380 u primjedbi. 69 ) U dijelu Srijema. Manojlović, o. c. p. 111. 70 ) Polag Bury-a (Treatise 137) valja čitati: h/ u> xaÇewxat xa&sÇovxat I. (a ne xà), dakle posada od 300 ljudi. Argum. Vita Th. 123. 71 ) U ruskim ljetopisima: »bjelaja vježa«, što možemo i mi pridržati za riječ: hospitium, jer je vježa i kod nas riječ narodna. Hunfalvy: Magyarorszâg ethnographiäja, Budapest 1876 p. 209. prevadja sa: »fejer szälläs«. — Za geografska imena ove glave sr. Westberg: Toparcha Goticus, Mém. de l'acad. de St. Pétersb. VIII. 5. (1901) 2. p. 94 i si. 72 ) Kagan i beg jesu dvije osobe. c. f. M. H. K. p. 217, gdje Ibn Fadhlân razlikuje: kralj, Khâkân od Khâkân bhu (== kakan beg). Bury: p. 137 zato ispravlja dobro ô xal u xal ô nix, što već pokazuje plural: àitooxeîXavTeç. T3 ) Paflagonija je iz katepanala postala tematom. Bury, History, 222, op. 6. — Sto je katepan, sr. dole niže gl. 46. 71 ) Smisao bi zahtijevao: »ostavi, scilicet, ratne helandije ondje za to
