VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)
Strana - 13
13 teretne ladje i otplovi na ono mjesto rijeke Dona, gdjè je imao da sagradi grad. Nu pošto ne bješe u onom kraju prikladnoga kamena za gradnju tvrdjave, načini komine i u njima ispeče opeku, kojom sagradi grad, priredivši si iz maloga riječnoga kamena vapno. Kad je pako taj spatarokandidat Petrona dogradio tvrdju Sarkel 75 ), dodje pred cara Teofila i reče: »Ako hoćeš da gradom Hersonom i okolišnim mjestima zapovijedaš i da ti ne ispanu iz ruke, postavi vlastitoga stratega, a nemoj povjerovat njihovim prvacima i vlastodršcima«. Do cara bo Teofila nijesu šiljali odavle stratega, već je imao svu upravu tako zvani načelnik (TcpwTsowv == prvak) zajedno sa tako zvanim gradskim očevima. Kad je na to car razmišljao, da li bi poslao za stratega ovoga ili onoga, odluči konačno odaslati spomenutoga spatarokandidata Petronu, budući da je upoznao ono mjesto, a ne bješe nevješt javnim poslovima. Ovome dakle dade čast protospatarija, imenuje ga strategom i pošalje u Herson, odredivši, da ga imadu slušati tadanji načelnik i svi ostali. Od onda pako, pa sve do danas valja da se odavle izašalju stratezi u Herson. 1 tako bješe gradnja grada Sarkela 70 ) ustanovljena. — Od rijeke pako Dunava do prije pomenutoga grada Sarkela put je od 60 dana. A usred te zemlje ima mnogo rijeka, od kojih su najveće dvije : Dnjestar i Dnjepar ; nu ima i drugih rijeka : tako zvani Singul 11 ) i Ivil, Almataj, Kufis, Bug i mnoge druge. A na višim djelovima rijeke Dnjepra živu Rusi, i ovom rijekom vozeći se dolaze k Romajcima. — Pečeneska pako siže u cijelu Rusiju i Bospor do Hersona, pa do Sereta, Pruta i 30 krajeva. 78 ) Dužina primary predlaže mjesto eopsv, da se možda čita: u>p[ucEv = usidriti ladje. M.H.K, ostavlja ečipev, ipak prevadja: otthagyta a hajökat. — Bury se je medjutim u svojoj »History«, p. 416, op. 3. predomislio, veleći: »I formerly suspected eöpev (B. Z. XV. 570), but now see that is means, »found the Paphlagonian chelandia already there«. ?5 ) Koji su to bili skupni interesi i Hazara i Bizantinaca, da se sagradi tvrdjava Sarkel? Na ovo zanimljivo pitanje odgovara Bury: Hist. p. 407, da je to bila zajednička pogibelj Hazaru i Bizantinaca, koja je obim prijetila tamo od Novgoroda, gdje su Rusi osnovali državu. To je bilo i razlogom, da je u Herson postavljen strateg. — ycneHCKia i JlacKUH (p. 224) drže, da su Sarkel Bizantinci sagradili sebi, a ne Hazarom, a da ekspedicija Petronova ne bijaše za Teofila, jer valjda je d-zof'tloc — bogudragi, a ne 0EÔ<f>iXoç imperator. Ekspedicija da je u istinu bila g. 904. Petrona pako, da je identičan sa Petronom loana Komenijata, koj je branio 904 Solun od Arapa. 76 ) Sagradjenje Sarkela pripovijeda nam i Theophanes cont p. 122 i si. ed. Bon. 77 ) Westberg (Top.) p. 96 si. Ingul pritok Buga. 7S ) Negdje dakle na zapadu Pečeneske imao biti tih čudnih 30 krajeva. Sr. Manojlović, o. c. p. 13. (t&v X' [xspwv — drugdje klimata).
