VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)

Strana - 138

Hrvatski kralj Dimitrija Zvonimir. i. Vrlo su teške prilike bile nastale u državi hrvatskoj smrću kralja Petra Krešimira, koji je, ne imajući od srca nasljednika, nasljednikom svojim bio odabrao posljednjega još živućega člana od dinastije Trpimirovića sinovca svoga Stjepana, uz čije je pristajanje (»laudatione nostri ducis Stephani«) već god. 1066. bio podijelio samostanu Sv. Marije u Zadru kraljevsku slobodu

1

) (»regiam libertatem«). No sinovac njegov Stjepan, »nekoć svijetli knez Hrvata« (»olim illustris dux Chroatorum«) ne bijaše ni po svojoj tjelesnoj ni duševnoj snazi podoban, da zasjedne na prijestolje iza onako moćnoga svoga prethodnika, te se poradi žestokih valjda protustranačkih borbi pa i zbog teške bolesti, kako sam kaže, a po savjetu svećenika kraljevine Hrvatske dade prenijeti u samostan prvomučenika Sv. Stjepana kod Splita, gdje se odrekao svake časti i dostojanstva (»atque ibi deposui omnem dignitatem meam«), pa je time pravo izbora kralja bilo prešlo na hrvatski narod.

2

) U prvi je mah najviše imao izgleda, da bude kraljem izabran, ban slavonski Dimitrija Zvonimir, koji je boraveći od god. 1070. na kraljevu dvoru već tada zauzimao najodličnije mjesto uz kralja, pa se stoga pri datiranju isprava i spominje kao prvi do kralja Petra Krešimira što više i uz ime bizantskoga cara

3

). To nam jasno dokazuju tri isprave, u kojima se radilo o darovštinama zemalja (posjeda) bilo samostanu Sv. Krševana ili samostanu Sv. Marije u Zadru, gdje se u jednoj od 1073. godine uz kraljevo ime navodi i ime bana Zvonimira »Regnante Cresimiro Chroacie, bano Suinimiro«, a u dvije od 1070. god. također još i uz ime bizantskoga cara: »Regnante Romano imperatore tercio; rege Chrobacie Dalmacieque Petro, Sitlinnimir bano« i »Imperatore Romano tercio regnante, Chrobacie rege Cresimiro, bano Suinnimir«.

4

) *) Rački: Documenta, p. 66. 2

) Rački: Documenta, p. 119. — Rački: Borba južnih Slovena za državnu neodvisnost u XI. vieku. Rad XXVIII. (1874.) s. 147. i 148. 3

) To je opazio već dr. Fr. Rački u svojoj radnji »Borba južnih Slovena« u Radu XXVII. (1874.) s. 114. i 115., a po njemu i drugi. — Dr. F. Šišić: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara. Zagreb 1925. s. 530. — Tu se govori o Slaviću (Slavcu) na str. 538.—555., a o Dimitriji Zvonimiru na str. 556. do 590. 4

) Rački: Documenta, s. 80, 85. i 95.