VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)

Strana - 132

132 censuerunt, — ut in quantum talismodi historica et diplomatica documenta in archyvis et privatis scriniis suis haberent, — talia excellentissimo domino deputationis praesidi ingravatim communicent deputatione praecitato articulo regnicolari exmissa ad congruum eorundem usum in uberiori iurium municipalium et statutorum elucubratione faciendum inviata«.

29

) Premda je djelo »De municipalibus iuribus« izašlo anonimno, ipak se je domalo obaznalo, da se iza toga anonima krije tadanji protonotar kraljevstva Josip Kušević. Da je autor djela svoje ime zatajio, bit će razlogom, što su ga pri pribiranju gradiva pomagali ne samo redom arhivari Zengevall i skromni Kirinić, nego i tadanji profesor historije i knjižničar kr. akademije nauka Ladislav Žužić (Susich, 1815.—1834.). Ali da je djelo ipak napisao Josip Kušević, svjedoči sam arhivar Kirinić, koji je na primjerku, koji se rabi kao priručnik u kr. arhivu, vlastitom rukom zapisao: »Opus magnifici, ac spectabilis d[omini] Josephi Kussevich, s. c. et r. a. maiestatis consiliarii, regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae excelsique officii banalis magistri prothonotarii etc. etc.

...«. I po drugim bilješkama u arhivu, koje su ostale od Kirinića, vidi se, da je on piscem toga djela smatrao baš protonotara Kuševića

30

). Josip Kušević bio je potomak stare plemićke porodice hrvatske. Još kralj Leopold I. potvrdio je 8. lipnja 1676. Petru Kuševiću staro plemstvo i podijelio njemu i njegovim potomcima plemićki grb. Izvornik te grbovnice čuva još i danas Marcel pl. Kušević, vlastelin u Maloj Mlaki u Turopolju. Potomci Petra Kuševića isticali su se mnogo u javnom životu Hrvatske. Tako je Baltazar Kušević još prije god. 1737. vršio čast i službu vicekapetana u Hrvatskoj, dok je Franjo Kušević god. 1735. djelovao na banskoj krajini i mirio krajišnike u Kirinu s podanicima zagrebačkoga biskupa u Topuskom. Oko god. 1750. vršio je Franjo Kušević službu zemaljskoga pjeneznika (exactor). U drugoj polovici XVIII. stoljeća spominje se mnogo Sigismund Kušević (1768., 1794.), jamačno otac potonjega protonotara Josipa i brata mu Ladislava. Sam Josip Kušević stupio je u javni život god. 1794. kao vicenotar zagrebačke županije. Dne 29. kolovoza 1801. imenovan bi za odvjetnika siromaka (advocatus pauperum) kod banskoga stola u Zagrebu s godišnjom plaćom od 100 forinti. Tu je službu vršio nekoliko godina, kad bi na saboru hrvatskom 29. veljače 1808. nakon 29

) Prothoc. reg. congreg. XII., str. 530—531. 30

) Žigrović Franjo Pretočki, O samosvojnih pravih i pravilih kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Preveo iz latinskoga na hrvatski

... U Zagrebu 1883. Pisac hoće, da je to djelo napisao Kirinić, ali to ne stoji.