VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)
Strana - 133
133 Ljudevita Petkovića izabran za protonotara kraljevstva hrvatskoga. U tom je svojstvu igrao vrlo znamenitu ulogu u javnom životu kao desna ruka znamenitoga bana grofa Ignjata Gjulaja, kao i banskih namjesnika i biskupa Maksimilijana Vrhovca i Aleksandra Alagovića. On je sastavljao brojne zapisnike hrvatskih sabora i konferencija, a redovno je pratio i hrvatske nuncije na ugarske sabore u Požun, pa je tako kroz niz godina bio upućen u sve javne poslove svoje domovine, sastavljajući razne spise, kao izvještaje, potrage, pravna mnijenja i studije o različitim pitanjima, koja su se tada raspravljala. God. 1815. i 1816. bi mu povjereno, da stiša bune nezadovoljnih podanika grofa Jankovića u Pakracu i Daruvaru, a namah zatim opet je morao da uguši seljački pokret u Moslavini. Radi srećnog smirenja tih buna počastio ga je sam ban Gjulaj pismom, u kojem se je njemu zahvalio za uloženi trud te mu na uspjehu čestitao. God. 1822. išao je kao delegat zagrebačke županije s velikom deputacijom hrvatskom u Veronu, da se caru i kralju Franji pokloni i zahvali za povratak prekosavskih krajeva hrvatskom kraljevstvu, te je o tom sastavio opširan izvještaj tako za zagrebačku županiju kao i za hrvatski sabor. Osobito pak proslavio se je na ugarskom saboru u Požunu god. 1825.—1827. Kad se je naime na tom saboru opet iznijelo pitanje o uvadjanju magjarskoga jezika u javne poslove Hrvatske i Slavonije, držao je Kušević u 65. javnoj sjednici 27. veljače 1826. latinski govor, kojim je vrlo uspješno pobijao zahtjeve ugarskih staleža. Taj je govor na njegov zahtjev uvršten u saborski dnevnik, ali tako nepotpun i iznakažen 31 ). da ga je on morao naknadno dati da se štampa onako, kako ga je zaista govorio 32 ). U tom zasebnom zagrebačkom izdanju piše izrijekom na kraju pod tekstom ovako: »Paginae Diarii diaetalis partis II. 100., 101., 102., 103., sermonem hunc in partem truncatum, in parte contra mentem proloquentis alteratum continentes, eundem in sua integritate edendi necessitatem provocarunt Baš ovaj govor kao da je neka priprava potonjemu djelu »De municipalibus iuribus,« jer se njim dokazuje nepovredivost municipalnih prava hrvatskih. Jednako se u njemu ističu »pacta conventa« za kralja Kolomana, običajno pravo i druge stvari. Čitav govor pokazuje državnika, koji dobro poznaje ustave i uredbe drugih država i zemalja. Tako se na jednom mjestu poziva na prilike u Švajcarskoj i sjedinjenim državama sjeverne Amerike, kad kaže: »Diversitatem 31 ) Diarium comitiorum regni Hungariae an. 1825— : 1827. Tomus II. str. 107. 32 ) Sermo magistri Josephi Kussevich, s. c. et r. a. majestatis consiliarii, regnorum Dalmatiae, Croatiae, et Slavoniae, excelsique banalis officii protonotaru, in comitiali sessionç 27. Februaru 1826. pronunciatus. Zagrabiae tvpLs Francisci Suppan,
