VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)

Strana - 127

127 bio sastavljen, naime s izvodima iz saborskih zapisnika od godine 1565. do konca 1756.; taj je rukopis bio svojina Karla Špišića, Franje Pogledića i napokon Dragutina Pogledića. Tomu je rukopisu posve jednak rukopis u knjižnici kr. državnoga arhiva sa signaturom (36. C. 9.), tek što mu manjka posljednji list s izvodima jz protokola drugoga sabora godine 1756. Ostali rukopisi izuzevši jedan jesu više ili manje krnji; tako rukopis jugoslavenske akademije (koji zaprema samo 147 stranica), onda rukopis u arhivu grada Zagreba sa signaturom M. 64. (koji dopire tek do god. 1709.), nadalje rukopisi sveučilišne knjižnice sa oznakama R. 3304 (siže do god. 1736.), R. 3342 (svojina dra. Ljudevita Gaja, siže do god. 1709.), i napokon rukopis R. 4.195. koji obuhvata samo godine 1710. do 1756., te je bio nekad svojina Ivana Švabi ja (Svabelly), profesora ugarskoga prava u kr. akademiji nauka u Zagrebu (1791,—.1801.,' umro 16. VI. 1840.). Ovaj potonji rukopis kao da je drugi dio nekadanjeg potpunog primjerka. Najobilatiji je rukopis sveučilišne knjižnice s oznakom R. 3294, jer osim izvoda iz saborskih zapisnika god. 1565.—1756., koje zapremaju stranice 29.—378., imade još ova poglavlja: »Series banorum« kao uvod; onda izvode iz privilegija, koji su pohranjeni u škrinji privilegija (str. 1—28); zatim nastavak izvoda iz saborskih zapisnika za godine 1757.—1836., koje je sastavio i vlastitom rukom napisao arhivar Valentin Kirinić (str. 379—503); i napokon izvode iz saborskih protokola god. 1839.—1843. od nepoznata pisca (Str. 503—530). . . Drugo djelo slične sadržine, al kud i kamo opsežnije i drugačije rasporedjeno imade napis »Extractus materiarum regnicolarium« ili »Extractus materiarum in obiectis regnicolaribus«, a poznata su dosad od njega dva rukopisa: jedan u knjižnici kr. državnoga arhiva (44. A. 2), a drugi u arhivu jugoslavenske akademije (III. d. 40). Ovaj »Extractus materiarum« puno je opsežniji i po sadržaju i po gradji, koja je za nj upotrebljena, jer dok su za prvo djelo rabljeni jedino saborski i konferencijski zapisnici, za ovaj drugi extractus rabio je sastavljač takodjer dekrete ugarskih sabora, zatim zakone, kraljevske dekrete, banska pisma i druge spise. I po rasporedu razlikuje ovaj drugi »Extractus« od prvoga: prvi naime naprosto kronologijskim redom iznosi kratke bilješke iz saborskih artikula kao regeste, ovaj drugi razdijeljen je prema predmetima ili objektima stvarno na 28 poglavlja, tako da prikazuje kao isto tolik broj slika iz javnoga života kraljevstva hrvatskoga. Tako prvo poglavlje donosi gradju o municipalnim pravima, običajima i statutima kraljevstva hrvatskoga u opće, drugo o banu i