VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)

Strana - 113

113 God. 1623. dne 24. svibnja sastao se je hrvatski sabor u Zagrebu po ediktu bana i grofa Jurja Zrinskoga. Ovom su prigodom staleži stvorili ovaj zaključak ili artikul: »Privilegia regni primo quoque tempore per dominum praepositum capituli ecclesiae Zagrabiensis, magistrum prothonotarium, Thomam Mikulich et Joannem Samsinoczy perlustrentur et regestrentur petentibusque regnicolis paria earundem sub sigillo regni extradentur«.

1

) Ovaj zamašni članak hrvatskoga sabora, kojim je, koliko je poznato, prvi put odredio, da se pregledaju i registriraju privilegija kraljevstva, jamačno je posljedica burnoga banovanja kneza Nikole Frankopana (1617—1622), koje je ispunjeno neprestanim sukobima izmedju toga bana i staleža hrvatskih. Sabor izabire odbor od četiri lica, koja će stara pisma pregledati i regestrirati im u kratko sadržaj, pa će svakomu državljaninu podati kraljevinskim pečatom ovjerovljeni prepis ma koje isprave, kad bi je zatražio. Zanimljivo je znati, koja je lica sabor izabrao u taj odbor. Na čelu mu je glasoviti prepošt i kanonik zagrebačkoga kaptola Baltazar Dvorničić Napuly, koji bijaše izučio pravne nauke na sveučilištu u Bologni, te poslije sam u Zagrebu u svom dvoru osnovao privatnu školu za izučavanje prava

2

). Da je taj muž bio nada sve podoban za takovu radnju, nema ni najmanje sumnje. Pomagačem ima mu biti tadanji protonotar hrvatski Stjepan Patačić, koji bijaše mnogo prepatio za banovanja Nikole Frankopana, a uza nj poznati pravnici Toma Mikulić od Brokunovca i Ivan od Šamšinovca. Odbor je imao što prije (primo tempore) započeti svojim radom. Ne zna se medjutim, da li je odbor išta uradio; vjerojatno da nije, jer je predsjednik odbora Dvorničić umro već nakon deset mjeseci (29. ožujka 1624.), a ne javlja se ništa, da bi ga tko zamijenio. Tek na saboru u Zagrebu 21. veljače 1629., koji bijaše zakazao ban Sigismund Erdedi, povela se je opet riječ o proučavanju i redjanju hrvatskih državnih spisa. Tom su prigodom zaključili staleži ovako: »Statutum insuper est, ut privilégia aliaque instrumenta négocia regni concernentia relegantur et regestrentur, ad quorum lectionem et regestrationem reverendissimus episcopus Zagrabiensis, *) Šišić F. dr., Hrvatski saborski spisi, V., str. 347—348. 2

) Kukuljević Ivan, Baltazar Dvorničić, nazvan Napuly (u Arkivu za jugoslavensku povjesnicu knjiga X., str. 106—110). U arhivu jugoslavenske akademije pohranjena je starija rukopisna biografija toga znamenitoga muža, koja je sastavio mladji mu suvremenik Georgius Perooss god. 1739. (Codex III. d. 22., str. 204—220). 8