VJESNIK 2. (ZAGREB, 1926.)

Strana - 42

42 iliti malte (telonium), što je i opet dokazom njihovoga položaja staleža nižega plemstva. Oko god. 1750. potaknuto je bilo pitanje pogledom na ove prilike. Moguće je to uslijedilo savezno s borbom protiv gospo­štije kerestinečke. Po nalogu bana provadjana je istraga, u kojoj su mnogi svjedoci pod prisegom iskazali, da su porodice Šubar, Batušić, Blažević, Loparić, Borković, Dikšić, Bakšić, Dimnjaković, Kovačić, Pa­vlaković i Vitković doista potomci „staroga onoga roda svojih predja" Cvetkovićana, koji su prasjedioci u Cvetkovićima, a ne možda prise­ljeni ili priženjeni, kako su to neki rastrubili. Na osnovi te istrage mogao je Ivan Gaal, sudac županije zagrebačke izdati 12. jula 1751. svjedodžbu, da su navedene porodice slobodne od maltarine 1 ). Ova isprava služila je rečenim porodicama, pak je s toga neko­liko puta prepisivana i ovjerovljivana. Za cijelo svaka ova porodica imala je po jedan primjerak, kojim se je iskazivala prelazeći malte. God. 1773. izišla je kraljičina odredba glede uredjenja urbarskih prilika u Hrvatskoj. To se je i u Cvetkovićima provadjalo od g. 1774. do 1779. I u taj čas Činilo se je Cvetkovićanima, da im je od potrebe vjerodostojan prijepis njihovoga privilegija izdanoga po kralju Leopoldu I. g. 1657., da se odhrvaju urbaru. Za to šalju svoga suca Petra Bor­kovića, starješinu Nikolu Lukšića, fiskusa Mihalja Dimnjakovića i aše­šora Petra Batušića sa izvornikom rečene diplome pred zagrebački kaptol. Ovaj im 30. jula 1778. u vjerodostojnom obliku izdao prijepis rečene kraljevske diplome. 2 ) God. 1785. dogovaraju se Cvetkovićani s Jastrebarčanima, Reča­nima i drugima, da osnuju pučku školu. God. 1786. došlo je opet do medjašnjih prijepora izmedju općine Cvetkovića i trgovišta Jastrebarskoga. Te najme godine dala je općina trgov. Jastrebarskoga po mjerniku Ivanu Beckeru nacrtati mapu svojih posjeda. Tom su zgodom hotjeli postavljati medjaše na cvetkovićki teritorij, i time nanijeti štetu cvetkovićkoj općini. Cvetkovićani su na licu mjesta prosvjedovali, što nije uvažio mali župan, sudac Mirko Filipović, jer je kao posjednik jastrebarski bio pristran. Cvetkovićani su ga vodili po starim medjama, što on nije uvažio. Ovim načinom prisvojili su si Jastrebarčani veliki dio oranica i sjenokoša na medji od Čabdina prema Jastrebarskom. Protiv toga uložila je cvetkovićka općina g. 1796. po svom sucu Nikoli Lukšiću, fiskusu Mati Lopariću te pri­sežnicima Nikoli Habetie i Nikoli Batušiću pred čazmanskim kaptolom svečani prosvjed. 8 ) Stare razmirice izmedju Cvetkovićana i Jastrebarčana nijesu još jenjale. Našlo se je uvijeke prilika, da su se Jastrebarčani rado zava­') Ovjerovljeni prijepis kod Franjetića kbr. 89 u Cvetkovićima. U arhivu općine Cvetkovići. 3 ) Original i prijepis čazman. kaptola od 31. XII. 1795. u istom arhivu.

Next

/
Thumbnails
Contents