VJESNIK 2. (ZAGREB, 1926.)

Strana - 43

43 djivali s Cvetkovićanima. Kad je god. 1795. počeo Nikola Fember inače Vitković orati neku zemlju kod Čabdina, dodjoše Jastrebarčani te mu oteše 6 volova i plug. Ovi su tvrdili da orana zemlja pripada njima. Radi toga je g. 1796. preslušavano 24. svjedoka, koji su posvjedočili, da je prijeporna zemlja Vitkovićeva, odnosno, da spada k teritoriju cvetkovićkom.

1

) Za burnih godina ratova protiv Francuza, nalazimo Cvetkovićane pod austrijskom zastavom. Magjarskom narodnom muzeju u Budimpešti udario je temelj grof Franjo Széchényi. Magjarski sabor priznao je to dobročinstvo narodu čl. XXIV. g. 1807., a čl. VIII. g. 1808. odredjeno je podignuće magj. narodnog muzeja. Još g. 1807. 25. oktobra upravio je palatin Josip hrvatskom banu grofu Ignaciju Gyulay-u pismo, u kojem mu izrazi želju, da i Hrvati pripomognu osnutku muzeja. 13. novembra upravi ban okružnicu na hrvatske županije, kojom ih poziva na doprinašanje za muzej. Isto upravio je i na hrvatske gradove. Hrvatski je sabor 29. februara 1808. odredio 3% od „subsidii diaetalis" za magjar. muzej. Prema tomu ključu imala je zagrebačka županija doprinijeti svotu od 7866 for, 36Y

2 krajcara. Na općinu Cvetkovići otpalo je 13. for. 17 krajcara. Ovu svotu uplatila je općina na ruke Ferde Gojmerca, maloga suca zagreb. županije (kotara prekokupskoga) 24. januara 1809.

2

) Od g. 1809.—1813, spadali su Cvetkovići pod francusku upravnu oblast u Jastrebarskom, odnosno u Karlovcu. Pa ni u to vrijeme nijesu trpile cvetkovićke općinske uredbe. Do 1822. opet su bili Cvetkovići politički odcijepljeni od Hrvatske, nalazeći se u skupini t. z. ilirskih pokrajina. Na 2. juna 1848. sastadoše se izbornici „plemenite općine Domagović, pak takodjer i privilegirane Cvetković, Draganić i Petrovina" u Jastrebarskom, da biraju poklisara na sabor, koji se je imao sastati u Zagrebu 5. juna i. g. Tu su izabrali poklisarima Ivana Mažuranića »varoši Karlovca sirotinskog pomnika", i Dragutina baruna Kušlana, bilježnika grada Zagreba, davši im punomoć, da ih mogu „u svem onom, što sadašnjost i budućnost mile naše domovine usrećiti može, govor voditi i domovinu našu krepko i moćno podupirati". Vjerodostojnicu potpisali su Albert Martinković žup. zagreb. veliki sudac, Vjekoslav Švajcer, iste župan, kotar, sudac i Maksim Milosevic, iste županije prisjednik.

3

) Tako nalazimo Cvetkovićane u ovom velikom pokretu, pak i nekoliko njih vojevalo je pod banom Jelačićem po Ugarskoj. *) Zapisnik izdan po banu Ivanu Erdödu 10. V. 1796. Original u arhivu općine Cvetkovići. 2

) Pobliže vidi: Laszowski: Prinosi Hrvata za madžarski narodni muzej. Vjesnik Hrvat, arkeol, društva; Nova ser. II, str. 9 i dalje. Originalna namira u arhivu općine Cvetkovići. 3

) Original. U kr. drž. arhivu u Zagrebu: Acta congreg. 1848. I, 72;