VJESNIK 2. (ZAGREB, 1926.)

Strana - 26

nika Martina Dragačića. Od susjeda prisustvovali su plemići Valentin i Blaž iz Pribića te draganićki plemići župan Andrija i Tomaš Bencetić.

1

) Tako je gradom i imanjem jastrebarskim zavladala odlična porodica Peteva, koja je ovamo došla iz Ugarske. Kakav bijaše odnos izmedju Cvetkovićana i porodice Peteva, ne znamo; pisma nam to ne spominju. Vrlo je važna činjenica po Cvetkovićane, da ni u darovnici ni u uvodnici ne spominje se teritorij općine Cvetkovići kao pripadnost Jastrebarskoga i Lipovca. Zacijelo je to učinjeno po nalogu bana Ivana Korvina, koji je dobro znao, da su Cvetkovićani plemići i neovisni od gospoštije jastrebarske, lipovačke a i okićke, kojom potonjom gospodovahu Bakoč-Erdödy. Nu kad se je herceg i ban Ivan maknuo iz Jastrebarskoga i Lipovca nastojali su okićki gospodari Erdödy opet vršiti neko gospodstvo nad Cvetkovićanima. Doista to gospodovanje imalo je oblik neke zaštite. Možda je to i bilo tada iskreno, ali kasnije postalo je pogibeljno po slobodu Cvetkovićana. Razmirica radi medja zemalja, tekla je još uvijek izmedju Cvetkovićana i gradjana jastrebarskih. U toj razmirici rek bi stajali su Erdödy, a naročito nadbiskup Tomo Bakoč-Erdödy na strani Cvetkovićana. Kad su na veliku Gospoju god. 1507. držali hrvatski banovi Andrija Bot od Bajne i Marko Horvat Kamičca zbor plemića županije zagrebačke u Zagrebu, istupio je pred njih Franjo Kecer od Radovana, kaštelan Bakočevoga grada Moslavine

2

), te je zatražio od kanonika zagrebačkoga Nikole od Buče u svrhu obrane prava Cvetkovićana ispravu, koja je uredjivala medje Cvetkovićana i Jastrebarčana, a nalazila se je u posjedu rečenoga kanonika. Taj smjesta izruči tu ispravu, koju su banovi istoga dana prepisali i uručili Keceru. Bila je to povelja kralja Bele III. (IV.) od 12. januara g. 1257. u prijepisu bana Mikca (1340.), a potvrdjena po kralju Sigismundu u Časlavi 27. februara 1421. Pošto banovi nijesu imali kod sebe svojih pečata, to su na prijepis stavili pečate podbanova Ludvika Pakračkoga i Franje Nelipića od Dobre kuće.

3

) Već slijedeće god. 1508. zadesi Cvetkovićane nova briga. Možda je baš nadbiskup Tomo Bakoč-Erdödy hotio si u kralja isposlovati darovnicu za Čabdin i Dugu Lazinu, što je bilo vlasnost Cvetkovićana, ako već i nije mogao i hotio prisvojiti samu općinu cvetkovićku. Da ipak izjave Cvetkovićani svoje pravo na te posjede, poslali su svoje zastupnike Petra Supanića i Matiju Dikšića pred zagrebački kaptol, 1

) Prije N. R. A. fasc. 61. No. 28. sada M. 0. D. L. u kr. ugar. držav. arhivu u Budimpešti. Od ove isprave nalaze se prijepisi u kr. drž. arhivu u Zagrebu i arhivu trgovišta Jastrebarskoga. 2

) ' Moslavinu stekao je nadbiskup Toma Bakoc-Erdödy g. 1491. nasljedstvom od porodice Čupara Moslavačkih. 3

) Prijepis zagreb. kaptola od 27. juna 1554. u arhivu općine Cvetkovići.