VJESNIK 2. (ZAGREB, 1926.)

Strana - 27

27 gdje su ovi 25. aprila svečano prosvjedovali protiv darovanja, koja bi učinio kralj Vladislav pogledom na Čabdin i Dugu Lazinu, te protiv svakog zaposjednuća ovih posjeda.

1

) Kako je Tomo Bakoč, tada već kardinal i patriarka carigradski imao na brizi Cvetkovićane, da ih štiti od Jastrebarčana, ili da ih što bolje k sebi privuče, a onda polako učini ovisnima o Okić-gradu, vidi se i u tom, što je naložio Demetriju župniku sv. Mirka na zagrebačkom kaptolu, da dade po istom kaptolu prepisati gore spomenutu povelju banova Bota i Horvata. Kaptol to učini 17. septembra 1508.

2

) Moguće je, da je ova briga kardinala Tome bila ugodna Cvetkovićanima, jer su za cijelo znali, da je on najmogućnija osoba u kraljestvu, a naročito iza smrti njihovoga zaštitnika hercega i bana Ivana Korvina, koji je umro u Krapini g. 1504. Napokon je uspjelo kardinalu Tomi još više približit se Cvetkovićanima, i razmaknuti svoje posjede na jugu Plješivice. God. 1519. sklopi Toma pred dvorskim sucem Lovrom knezom Iločkim i vojvodom bosanskim ugovor sa Petevima, po kojemu mu ovi odstupiše gradove Jastrebarsko i Lipovac sa svim pripadnostima, pače i trgovište Jastrebarsko u zamjenu za neka njegova imanja u Ugarskoj i doplatak od 750 fon U tom ugovoru ne spominje se, da bi Cvetkovići pripadali Jastrebarskom ili Lipovcu.

3

) Taj ugovor sklopio je kardinal Toma i u ime svojih rodjaka Erdöda. Bili su to njegovi nećaci Petar Erdödy od Monyorokereka

, te Stjepan i Vuk sinovi Valentina Erdöda od Capraga. Iste su godine uvedeni u posjed ovih gradova. Na taj način za vladaše Erdödy ogromnim imanjem medju Kupom i Savom. U porodice Erdöda bio je u to vrijeme glava Petar. Bio je čovjek pravedan i obziran, te je svagdje nastojao štititi stara prava svojih podložnika i o njemu donekle ovisnih ljudi i općina. Jastrebarskom trgovištu potvrdio je stare sloboštine i krepko ih štitio. Tako je činio i drugima. Nema vojbe, da je i prema Cvetkovićanima bio pravedan i dobar. Barem nema dokaza o protivnom. On im je pustio njihovu slobodu na miru, i nije došao s njima ni u kakovu* razmiricu. Cvetkovićani živih su u to doba mirno i slobodno. Kad se god. 1520. raspravljalo pitanje o plemstvu i slobodi Turopoljaca, koje je silno ugnjetavao Gjuro markgrof Brandenburški, gospodar Medvedgrada i Lukavca, preslušano je 428 svjedoka, koji su ustvrdili plemstvo i plemićka preimućstva Turopoljaca. Medju ovim-svjedocima, samim plemićima, bilo je r 48 plemića Cvetkovićana. Porodična *) Prijepis zagreb. kaptola od 30. marta 1540. u arhivu općine Cvetkovići. 2

) Prijepis istoga kaptola od 27. juna 1554. u arhivu općine Cvetkovići, 3

) Prijepis u kr. drž. arhivu u Zagrebu.