VJESNIK 1. (ZAGREB, 1925.)

Strana - 72

72 kaže, da je kralj darovnicu Belinu za Kreščiće potvrdio 5 privolom svoje majke Jelisave i brata svoga hercega Stjepana (domini Stephani ducis fratris). Taj mladji brat kraljev Stjepan (rodjen 20. kolovoza 1332.) bio je god. 1349. herceg u Erdelju (Transsilvania), a g. 1350. i 1353. do 1354. u Hrvatskoj te je 8. svibnja 1353. kao „tocius Slavonie, Croacie et Dalmacie dux" predsjedao hrvatskomu saboru u Zagrebu. Ali mladi herceg nije bio duga vijeka. Umro je već 9. kolovoza 1354., ne navršiv ni pune dvadeset i dvije godine, te bi po svoj prilici sahranjen u Zagrebu u prvostolnoj crkvi

61

). Ako je dakle istina, da je kralj Ljudevit rečenu potvrdnicu izdao „s privolom" brata svoga Stjepana, onda se to nije moglo dogoditi poslije 9. kolovoza 1354. Tako bi se i datum potvrdnice pomakao napred za deset godina. I zaista imademo medju hrvatskim ispravama dvije povelje kralja Ljudevita I. od 19. i 29. rujna 1354., u kojima se popisi dostojanstvenika (osobito crkvenih) prilično podudaraju sa šematizmom ove potvrdnice za pleme Kreščić

62

). Već je spomenuto, da je još Krčelić u svojoj povijesti zagrebačke biskupije izdao jedan odlomak ove Ljudevitove povelje, naročito njezinu drugu polovicu. U tom odlomku čitamo ovaj datum povelje: „Datum per manus reverendissimi domini Nicolai archiepiscopi Strigoniensis, summi cancellarii nostri XV. Calendas Junii anno Domini millesimo, tercentesimo qmnquagesimo quarto, regni autem nostri anno decimo tertio"

68

). Budući da se trinaesta godina kraljeva vladanja potpuno podudara s godinom 1354. od Hristova poroda, ne može se ovdje misliti, da je to kakva pogreška prepisivača ili čak štampara. Stoga bi morali zaključiti, da Ljudevitova potvrdnica zaista nije izdana 17. lipnja 1364. i 23. godine kraljeva vladanja, nego baš 18. svibnja 1354. i 13. godine njegova vladanja, dakle za punih deset godina ranije. No odakle Krčeliću taj datum, kad je i on rabio prepis povelje kralja Rudolfa od god. 1583., koji se je tada čuvao u škrinji privilegija plemićke općine u Draganiću. Mora da je zaista tako zapisano bilo, jer se ne može predmnijevati, da je Krčelić hotice promijenio ne samo godinu od Hristova poroda, nego dosljedno i godinu kraljeva vladanja. Ne može se nikako ustvrditi, da je Krčelić navlastice čitav datum falzificirao, jer je znao, da je hrvatski herceg Stjepan umro 9. kolovoza 1354. No ima jedan drugi momenat u samoj potvrdnici, koji prividno pobija god. 1354., a potvrdjuje god. 1364. U povelji naime kaže se izrijekom, da je kralj potkrijepio ovu svoju potvrdnicu svojim novim i 8l

) Klaić, Hrvatski hercezi i bani za Karla Roberta i Ljudevita I. (1301—1382.). Rad jugoslavenske akademije, knjiga 142., str. 133 — 141. ») Smičiklas, Cod. dipl. Croat. XII. str. 254—255., 256—257. 63

) Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis partis primae tomus I., str. 331. Vidi još Fejer, Codex diplom. regni Hungariae, IV. 2., str. 526. i IX. 2., str. 316—318. U Smičiklasovu Codex dipl. Croat, u opće potvrdnice Ljudevitove nema.