VJESNIK 1. (ZAGREB, 1925.)

Strana - 47

47 Petra Zudora odredjivao medjaše u mjestu Maloj Bojni (Kisboyna) izmedju sinova kneza Dujma Blagajskoga i opata topličkog Tome, ustanovio je kao prvu granicu neko brdo „Peščena gorica", koje se je uzdizalo „iuxta metas hominum generationis Creschych"

. Brdo dakle Peščena gorica u Maloj Bojni bila je tromedja izmedju posjedovanja knezova Blagajskih, topličkoga (topuskoga) opata i plemenitih ljudi od plemena Kreščić. Istoga je dana isti izaslanik kaptola takodjer u Maloj Bojni označivao medjaše posjedovanjima knezova Blagajskih i plemića Kreščića (nobiles viros homines generationis de Cresych, universorum hominum de génère Cresych). Tom su prigodom ustanovljeni medjaši posjedovanja Mala Bojna (Kisboyna) po prilici ovako: „mons Gariauech, metae hominum generationis de Stebecha (Stabandža), rivulus Dulgaknea, fluvius Prosyna, puteus Breztouech, caput ubi oritur rivulus Dedinsco, rivulus Pisschan", i napokon „via, per quam itur de Cresych ad Boynam". O jednom i drugom odredjivanju medjaša izdao je zagrebački kaptol 18. listopada zasebne isprave

1

). Prva kuća ili hiža (zadruga) od plemena Kreščić spominje se u drugom deceniju XV. stoljeća. Dne 15. srpnja 1413. piše slavonski ban Pavao Čupor iz Moslavine pismo „nobili viro Thome, filio Farkasii de Chreschich, cumpatri suo karissitno", te mu prijeti, da će ga dati progoniti po podžupanima zagrebačkim i kaštelanima Krupe, ako ne povrati neko sukno, što ga bijahu dva pavlinska lajika u Dubici u samostanu ukrali, a on ga je, zatekavši ih putem, njima oteo. Zanimljivo je, da ban zove Tomu Farkašića „svojim predragim kumom". Taj je Farkašić prvi poznati nam član znamenite porodice u plemenu Kreščić, koja je sve do druge polovice XVI. stoljeća mnogo utjecala i u javne poslove hrvatskoga naroda

2

). Gotovo u isto vrijeme, kad se javlja prvi nam poznati Farkašić, spominje se još jedna plemenita porodica, koja se doduše nije pribrajala plemenu Kreščić, ali je znatno utjecala na sudbinu njegovu. Bili su to Tumpići, potomci nekoga Tumpe. Kad je naime kralj Sigismund 22. kolovoza 1408. boravio u Gorjanima kod Djakova, izdao je ondje povelju, kojom je nagradjujući zasluge „ Thome, filii Tumpa, nobilis de Kutnjan, aule nostre iuvenis familiaris et fratrum suorum Petri, Räch et Gregorii, dicti Tumpe filiorum" darovao i zapisao „possessionem nostram uterque Sichan vocatam, in Zagvozda penes Dresnicum existentem, que ad Castrum nostrum Pech usque ad desolationem ipsius, nunc autem ad Castrum nostrum Sokol hactenus de iure pertinebantur

8

). Kao vlastela u Žičanima ili Žečanima blizu Drežnika postali su Tumpići x

) Thalléczy et Barabâs, Codex comitum de Blagaj, str. 167.—170. 2

) Thalloczy et Horvath, Codex comitatuum Dubieza, Orbâsz et Szana, str, 157. 3

) Ibidem, str. 319.—320. - c