VJESNIK 1. (ZAGREB, 1925.)

Strana - 20

kad ovakova unašanja pomažu da se izrade akti i bilješke, da se izjednači s onim unašanjima, koje izvodi primaoc isprava i akata u svoje knjige (kopialne knjige). Slični su ovako vim unašanjima katastri i urbari sa zapisima posjeda i dohodaka. I diplomatika mora da uzme pravno odredjenje isprave kao polaznu točku, ali mora da od isprave u užem opredijeljenom smislu odijeli sve ono, što se naziva ispravom, ali se taj naziv može poimati samo u neopredijeljenom ili prenesenom smislu. Da do toga dodje nastoji da odijeli one komade, čije se sastavljanje javlja po nekom pravilu, bilo to ravnanje i to pravilo više ili manje tačno i dosljedno, od komada, koji svojim sastavkom ne odavaju nikakav dojam pravilnosti. Komadi sastavljeni po nekom pravilu, imadu medju sobom više ili manje sličnosti ; sa komadima sastavljenim bez pravila imadu dodirnih tačaka samo u pravnoj sadržini a ne u obliku. Ali dok starija diplomatika nije računala s ovim komadima bez opredijeljenog oblika, moderna im obraća mnogo pažnje, jer nalazi u njima razne prelazne stadije iz jednog oblika na drugi i vezu izmedju takovih komada, za koje se na prvi pogled nikako ne bi moglo reći, da imadu bilo kakvih odnošaja. U ovom je smislu pomogla diplomatici jedna druga tako zvana pomoćna nauka, arkivistika, koja je u teoriji razložila značenje arhivalnog materijala. Usporedjivanje samih isprava, koje odavaju neke tragove pravilnosti, medju sobom, i usporedjivanje ovih isprava s odgovarajućim arhivalnim materijalom, pokazalo je, da je polazna tačka za razmatranje isprava, ne samo u pravnom nego i u diplomatičkom smislu, u kontekstu a ne u formulama. Sličnosti u formulama isprave s jednakim ili sličnim kontekstom veoma su česte i može se ustanoviti razlog toj pojavi. To isto ne vrijedi za sličnosti u formulama kad se isprave razlikuju po svom kontekstu. Na vezu izmedju konteksta i formula pazi moderna diplomatika mnogo više nego što je pazila starija. Da u velikom broju pisanih spomenika, koje su ostavila stara vremena, pronadje ono, što će u prvom redu unijeti u krug svog razmatranja, podijelila je diplomatika taj materijal u četiri skupine. U prvu ubraja isprave u opredijeljenom pravno-diplomatičkom smislu. U drugu pisma. Pisma su priopćenja bez pravne svrhe. Ona su slična ispravama po tome, što imadu na sebi oznake vremena, kad su nastala, i osoba, koje su ih pisale. Navika je ovdje pokazala svoje tragove; tradicija se u pismima starije dobe odrazuje kud i kamo jače nego u današnjim. U treću skupinu idu mandati. Mandati zauzimlju srednje mjesto izmedju isprava i pisama. To su otpisi i sastavci, koje nadležna lica ili nadležne oblasti upućuju k onim licima ili oblastima, koje su njima podčinjene.f U njima se obično davaju upute za vršenje upravnih ili sudbenih posala; oni često pripravljaju pravne poslove, proglašuju ih i provode. S izričitim se ispravama često podudaraju u formalnim oso-