VJESNIK 1. (ZAGREB, 1925.)
Strana - 158
158 ime da nije Poljak tako zabilježio, kako ga je čuo, nego da ga je prekrojio u sebi bliže poljsko ime „Casimirus". Međutim ovo je neosnovana predmnjeva. Ime Zvonimir može se prilagoditi madžarskom izgovoru u „Zolomerus", ali mjesto „Zolomerus" napisati „Casimirus", to nije nikakvo prilagođenje, nikakvo prekrajanje prvobitnoga imena, jer među njima nema u korijenu srodnosti ili sličnosti, nego je to sasvim novo, drugo ime. Prema tome moramo zaključiti, da pisac kronike nije čuo ime Zolomer, nego ili Casimir, kako ga je i napisao, ili bar slično, nešto prekrojéno ime. U Hrvatskoj međutim nije bilo kralja Casimira (što bi odgovaralo poljskom Kazimiru), pa po tome i nije moglo biti tradicije o umorstvu kralja toga imena. Moramo dakle uzeti, da se tu radi o imenu, sličnom rečenom imenu. A to slično ime moglo je biti Krešimir, tako, da je pisac mjesto „Cresimirus" napisao „Casimirus", a takva je zamjena veoma lako moguća. Po tome možemo uzeti, da je u Hrvatskoj u XII. stolj. bila tradicija o nasilnoj smrti kralja Krešimira. No prema današnjem našem znanju hrvatske povijesti nije nam poznato, da je koji kralj Krešimir (makar su bila četiri toga imena) bio ubijen. Zato moramo uzeti, da se tradicija vara i da zamjenjuje jednoga kralja s drugim. Kojega? Za Zvonimira smo već rekli, da je u XII. stolj. bio u živoj uspomeni i po tome odviše dobro poznat, a da bi së zaboravilo na njegovu (vremenom ne jako udaljenu) smrt i nju prenijelo na kojega, dobom starijega Krešimira ; da je on doista bio ubijen, jamačno bi se tada (u XII. stolj.) govorilo : poginuo je od ubojničke ruke Zvonimir, a ne Casimir, koji bi imao značiti Krešimira. Pod imenom dakle Casimira (Krešimira) ne može se kriti Zvonimir, nego neki drugi hrvatski kralj. Koji? Ja mislim, da je to najbolje odgonenuo dr. KaindP), koji uzimlje, da se pod ovim Casimirom krije umoreni hrv. kralj Miroslav (polovicom X. st.). Ovaj je bio neznatan vladar, koji je kratko vrijeme vladao, a k tomu za više od jednoga stoljeća stariji od Zvonimira, dakle potomstvu i slabije poznat, pa ga je tradicija mogla lako zamijeniti s kojim poznatijim kraljem Krešimirom, naročito posljednjim (IV.), koji je bio veoma znamenit vladar. Ovu pako tradiciju o umorstvu kralja Krešimira (= Miroslava) doznao je (preko Madžara) onaj poljački pisac ug.-poljske kronike i zabilježio ju, prilagodivši pri tome hrv. ime Krešimir u Poljacima bliže ime Casimir (Kazimir). Ova je zamjena posve pojmljiva i vjerojatna, ali nije . . 7 ). „Studien zu den ung. Geschichtsquellen" III. u. „Archiv" B. 82. str. 623. bilj. 3. Tu se veli: „In den Geschicken „Kasimirs" (§ 3.) verschmilzt offenbar die Ueberlieferung der Ermordung Miroslaws (durch den Ban Tribuna) mit dem Namen seines Vorgängers Krešimir oder dem des späteren Krešimir Peter (um 1050.), ferner mit dem bald nach dem Tode des letztgenannten Herrschers erfolgten Eingreifen der Ungarn*.
