ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 95
postaviti pitanje da li, generalno, priroda »arhivističke nadmoći« - koja se temelji na informacijskoj nadmoći pojedinca u izravnom kontaktu s gradivom pri sređivanju, u odnosu na sve ostale kojima je dužan posredovati informaciju - u pojedinim slučajevima generira lošu praksu ili se, individualno, radi o prikladnim i nonšalantnim interpretacijama »arhivističke nadmoći« na području koje je, generalno, još uvijek relativno daleko od sustavnog vrednovanja? Koncept sustavnog internog vrednovanja obavijesnih pomagala DAPA započeli smo razvijati tek 2004. godine, kada je iz izrađenih obavijesnih pomagala postalo razvidno da se, unatoč primjeni norme ISAD (G) 2 od 2002. godine, a kasnije i norme ISAAR (CPF), 3 razina stručnosti naših obavijesnih pomagala ne podiže željenom brzinom. Naime, iako smo očekivali da će dosljedna primjena normi otkloniti ili u najmanju ruku umanjiti uočene i najčešće ponavljane ili prenošene propuste u izradi arhivskih opisa, utvrdili smo kako su i ISAD (G) i znatno rjeđe primjenjivan ISAAR(CPF) najmanje podigli razinu kvalitete u izradi arhivskih opisa tamo gdje je i prije primjene normi uočen problem s primjenom stručnih kriterija. Unatoč primjeni normi i dalje se iz sadržaja unesenog u pojedine elemente opisa uočavala potreba za sustavnim nadzorom i mehanizmima vrednovanja obavijesnih pomagala u cjelini. Analizom recentno izrađenih obavijesnih pomagala utvrđeno je da stručne kriterije zadovoljavaju uglavnom samo ona koja su izrađena u sklopu pripreme za stručni ispit. Nadalje, uočeno je kako se u dijelu izrađenih obavijesnih pomagala u nedovoljnoj mjeri odražavaju stručni postupci vezani uz sređivanje arhivskog gradiva te se često događa da dobra praksa prilikom sređivanja fonda nije na odgovarajući način prezentirana u obavijesnom pomagalu. Godinu dana kasnije, početkom 2005., kada se bavljenje svakim pojedinačnim obavijesnim pomagalom pokazalo neekonomičnim te se tako i u kontekstu pokušaja uspostavljanja metoda za vrednovanje potvrdila ispravnost načela od općeg prema posebnome, postalo je evidentno da se propusti u definiranju jasno artikuliranih i svim arhivistima dostupnih kriterija za izradu obavijesnih pomagala na razini ustanove mogu protumačiti i kao »grijeh struktura«. Odjel za dokumentacijsko-informacijske poslove u suradnji s Odjelom za sređivanje i obradu arhivskoga gradiva započeo je izrađivati koncept sustavnog vrednovanja obavijesnih pomagala. U prosincu 2005. godine za Stručno vijeće izradili smo koncept te nacrt i prijedlog sadržaja Naputka za oblikovanje inventara DAPA. U statusu dokumenta za internu upotrebu koji nikako nema za cilj ni u kojem svome dijelu zamijeniti ISAD (G) niti ISAAR (CPF), Naputak za oblikovanje inventara ušao je u uporabu sredinom 2006. godine. Odluka o izradi i primjeni ovog dokumenta poduprta je smjernicama iz trećeg dijela Izvješća o smjernicama za izradu i prezentaciju obavijesnih pomagala, koje je 2001. godine objavilo Podpovjerenstvo za obavijesna pomagala Međunarodnog arhivskog vijeća koje, naglašavajući važnost upravljanja obavijes2 ISAD(G). Međunarodna norma za opis arhivskoga gradiva. 2. izd. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 2001. 3 ISAAR(CPF). Međunarodna norma arhivisiičkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe te obitelji. 2. izd. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 2006.
