ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 456

Treća i završna prezentacija bavila se temom otvorenog pristupa u digitalnom okruženju a vodila ju je gđa Gavriela Ivacs. Počela je s pitanjem koje je ujedno i naziv teme: Biti otvoren o »otvorenosti« u digitalnom okruženju? U svjetlu toga je predstavila Arhiv Otvorenog društva kao dio Srednjoeuropskog svučilišta u Budimpešti. To je, inače, mali otvoreni arhiv koji nema puno novih tehnologija (http://www.osa.ceu.hu). Naglasila je kako je otvorenost danas pomodarska riječ, a radi se zapravo o formatima i standardima u informacijskim tehnologijama i istaknula tvrdnju kako arhivi zaostaju za knjižnicama u tom pogledu. S obzirom na potrebu za vjerodostojnim informacijama (valjda neće samo novinski članci predstavljati izvore za povijest) gđa Ivacs je apelirala da knjižnice, muzeji i arhivi moraju postati dio iste infrastrukture u kojoj je povezano znanje. Drugi, i te kako značajni problem jest pravni okvir za pristup dokumentima za koje je ponudila web-stranice http://www.sherpa.ac.uk/romeo.php i http://sciencecommons.org/projects/data na kojima se mogu pronaći neke opće preporuke nevezano uz arhivističke časopise (čak štoviše, pitanja autorskih prava i njihova zaštita u slučaju nekih arhivističkih časopisa su na ovim web-stranicama terra incognita). Gđa Ivacs je istaknula kako arhivi moraju više pritiskivati vlade i upozorila kako kompanija Google digitalizira i zaključava informacije samo za sebe (sic!). Rješenje je u Open Document Formatu, jer XML omogućava da se na svakom računalu u budućnosti pohrani i koristi dokument. Navela je programe koji su pogodni za digitalizaciju u arhivima kao što su Eprints, Dspace i Fedora. I na kraju, umjesto zaključka, bilo bi valjano istaknuti trud organizatora, sudionika skupa i hvalevrijedno pokroviteljstvo Europske unije i podršku vrijednoj razmjeni iskustava u svijetu arhiva. Boris Suljagić