ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 457
16. međunarodni arhivistički kongres Arhivi, upravljanje i razvoj Kuala Lumpur, Malezija, 21 .-27. srpnja 2008. U organizaciji Međunarodnoga arhivskoga vijeća i Malezijskoga nacionalnoga arhiva, održan je u Kuala Lumpuru od 21. do 26. srpnja 2008. XVI. međunarodni arhivistički kongres s naslovom Arhivi, upravljanje i razvoj. Kongresu je prisustvovalo više od 1.300 sudionika iz oko 150 zemalja, stoje dosad najveći broj zemaljasudionika, a kao kuriozitet spomenuti je i prisustvo delegacije Sjeverne Koreje. Iz Hrvatske su Kongresu prisustvovali predstavnci Hrvatskoga državnoga arhiva, Državnoga arhiva u Zagrebu, Hrvatskoga arhivističkoga društva, te predstavnici dvaju stvaratelja: APIS IT - agencije za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama d.o.o. te Grada Zagreba. Kongres je službeno otpočeo svečanom ceremonijom otvaranja 22. srpnja, a otvorenim gaje proglasio, simboličnom gestom udaraca u gong, malezijski Ministar jedinstva, kulture, umjetnosti i baštine. No, kongresne su aktivnosti započele već prethodna dva dana. Dana 20. srpnja odvijala se cjelodnevna registracija sudionika, te je održan radni sastanak novoustrojenog Upravnoga povjerenstva (Management Commission) Međunarodnoga arhivskoga vijeća. I cijeli je sljedeći dan bio ispunjen radnim sastancima glavnih odbora i/ili skupština kako različitih tijela i sekcija Međunarodnoga arhivskoga vijeća, tako i raznih organizacijskih i izvršnih odbora, a održavale su se i tri stručne radionice (o primjeni sustava profesionalnoga usavršavanja »podučavanje podučavatelja«, o osnovnim arhivističkim principima i njihovoj primjeni te o planiranju i primjeni upravljanja elektroničkim zapisima), kao i jedan seminar (o upravljanju zapisima kao zalogu dobre javne uprave). Stručnije radni dio Kongresa u punom jeku započeo 22. srpnja nakon ručka, te se odvijao sljedeća tri dana, od 23. do 25. srpnja, kroz dvjestotinjak paralelnih sesija različitih formi: predavanja, okruglih stolova, seminara, prezentacija, preglednih radova i si. Ovime je nastavljen i potvrđen organizacijski pristup usvojen na prethodnome kongresu u Beču, gdje su plenarne sjednice kao modus rada u potpunosti napuštene, i koji se pokazao mnogo dinamičnijim i svrsishodnijim načinom. Naime, ovakvo odvijanja radnoga dijela rezultiralo je žustrijim diskusijama, aktivnijim učešćem većega broja sudionika, bogatijom razmjenom iskustava i smionijim, provokativnijim upitima i komentarima. Ovoga puta, međutim, za razliku od bečkoga Kongresa, nije bilo podtematskoga razvrstavanja programa, što je unekoliko otežavalo izbor i barem prvotni odabir za učešće u pojedinome programu. Značajnu razliku, u odnosu na prethodni, XV. kongres, predstavlja uočljiva činjenica funkcioniranja i odvijanja programa i suradnje kroz niz projekata. Očito, arhivistička je zajednica u potpunosti svladala tehnologiju i tehniku apliciranja, kreiranja i djelovanja u drugačijem, »projektnome okruženju« Međunarodnoga arhivskoga vijeća, ali i jednako takvom okruženju raznih svjetskih javnih ili privatnih fondova i organizacija. Većim se dijelom radi o skupnim, dvojnim ili višečlanim projektima. Ovakav način djelovanja pokazuje dobre ali i neke manje dobre strane. Pozitivno je svakako da se uglavnom formiraju tandemi stručnjaka iz razvijenijih i
