ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 41
Predložio je uvođenje, kako kaže, scontar knjige, koja je, sudeći prema priloženome obrascu (B), trebala služiti kao kontrolni mehanizam za stjecanje uvida u stanje riješenosti stvari u kojima je vijeće davalo naloge nižim oblastima. Takva skontro knjiga vođena je na Odsjeku za unutarnje poslove. 53 Svi prijedlozi F. Kukuljevića prihvaćeni su na velikome vijeću 28. siječnja 1849. Vrijedi ponoviti da podatci iz njegovog pisma datiranog 1. travnja 1850. godine, u kojemu traži preporuku za nastavak službovanja u drugome tijelu, kažu daje bio zadužen za izradjenje tajnih presidialnih predmetah, koji zbog svoje važnosti nisu mogli biti uvedeni u javni z,apisnik banskog većja^ Kukuljević je to naglasio zbog nastavka rada u državnoj službi, za što mu je banski namjesnik trebao izdati svjedodžbu, s referencama o dotadašnjem radu. No kako je iz svega raspoloživog jasno, prezidijalni spisi koje spominje, nisu bili spisi namjesnika, sa čijim ingerencijama to i ne bi bilo u skladu, već se, po svemu sudeći, radilo o tome daje Kukuljević skrbio o korespondenciji namjesnika koja je vođena s banom, kad su u pitanju bile osjetljivije stvari. Takva korespondencija nije bila zavedena u urudžbeni zapisnik Banskoga vijeća, o čemu je već bilo govora. 56 Zaključak Iz svega navedenog jasno je da je Bansko vijeće unijelo novosti u tadašnje uredsko poslovanje na tlu Hrvatske i Slavonije. Iako je u pojedinim elementima njegovo poslovanje ukorijenjeno u tradiciji prethodne epohe, u brojnim je obilježjima sustav uredskog poslovanja i organizacije spisa autentičan i inovativan, poglavito za područje Hrvatske i Slavonije svojega doba. Plan poslova, podudaran s organizacijskim ustrojem ustanove, koji je ujedno služio za označivanje, dodjelu u rad, a potom i za odlaganje i pretraživanje spisa, u osnovnim je crtama, najvjerojatnije, nadahnut sustavom prema kojemu je do 1848. godine poslovalo Ugarsko namjesničko vijeće, što je Bansko vijeće, opsegom i složenošću, prilagodilo svojim potrebama, mogućnostima i novim okolnostima. Pored toga uvelo je i rudimente kasnije ustaljenih i razrađenijih formi evidencija, kao što su urudžbeni zapisnici sa sažetim predmetnim opisom spisa te kazala koja imaju rubrike i poredak sličan današnjima, stoje u širem smislu odgovaralo razvoju koji su, u pogledu uredskog poslovanja, dosegnule središnje državne ustanove. Na lokalnoj razini uočljiv je pomak u odnosu na poslovanje županija, ne samo u pogledu organizacije spisa nego i evidencija, budući se u županijskim repertorijima, uz pojedine predmete, upućivalo na sjednice na kojima se o njima raspravljalo. Taj pomak uveden je svjesno, bivajući odrazom novoga položaja i načina rada upravnih tijela, koja se postupno mijenjaju i sve manje posluju kolegijalno, a sve više se razvijaju ka tijelima s jasno utvrđenom hijerarhijskom strukturom. Pa čak i kad su odSastojala se od sljedećih rubrika: Glavni i odsška broj; Dan izdatog naloga; Kojoj vlasti? i u kojemu predmetu?; Opazka. (Isto). Tako je pribilježeno na kraju njegovog izvješća (Isto). 55 HR HDA 67. N 4341/681/1850. 58 Usporedi bilj. br. 25.
