ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 418
23. savjetovanje Arhivskog društva Slovenije Velenje, Slovenija, 10.-12. listopada 2007. U organizaciji Arhivskog društva Slovenije i Povijesnog arhiva Celje u Velenju je od 10. do 12. listopada 2007. održano 23. savjetovanje Arhivskog društva Slovenije. Omogućili su ga Ministarstvo za kulturu Republike Slovenije, Povijesni arhiv Celje, općina Velenje i sponzori. Na savjetovanju su sudjelovali brojni izlagači iz svih arhiva Republike Slovenije kao i Središnjeg državnog arhiva. Nazočni su bili gosti iz Hrvatske i Slovačke. Samo Savjetovanje koncepcijski je bilo podijeljeno u tri tematske cjeline, koje su se nadopunjavale, a iza gotovo svakog izlaganja uslijedila bi živa i plodna diskusija koja je često otvarala niz stručnih pitanja. Održana izlaganja obuhvaćala su aktualnu problematiku, počevši od temeljnog preduvjeta, odnosno odgovarajućeg spremišnog prostora, pokazujući realno stanje i primjenjujući metodologiju koju su izradili Kanađani Stefan Michalski i Robert Waller, zatim važnosti obrade i opisa arhivskoga gradiva, pogotovo onoga koje je nedostupno, do nužnosti suradnje među arhivima, a i suradnje arhiva sa srodnim ustanovama. Nakon pozdravnih riječi nazočnima je doc. dr. Tone Ravnikar s Filozofskog fakulteta u Mariboru iznio Kratak pregled povijesti Velenja i Saleške doline, nakon čega je započeo stručni dio Savjetovanja. Glede prve tematske cjeline pod nazivom Stanje u arhivskim spremištima održano je petnaest izlaganja. Od toga su se izlaganja djelatnika Inspektorata Republike Slovenije za kulturu i medije dr. Dragana Matica, pod nazivom Arhivska spremišta odraz stanja mentaliteta u arhivskoj javnoj službi i Tamare Javornik Inspekcijski nadzor i arhivska javna služba - različite ovlasti, isti ciljevi odnosila na rad samoga Inspektorata i stanje arhivskih prostora na početku trećeg milenija u Republici Sloveniji. Utvrđeno je na koliko su lokacija smještena spremišta državnih arhiva u Republici Sloveniji, a nakon uvida razvrstana su u četiri kategorije. Pokazalo se daje najviše spremišta u najgoroj kategoriji, odnosno u neprimjerenom prostoru. Ravnatelj Povijesnog arhiva u Ptuju Ivan Fras ukazao je na problem nedostataka primjeranog spremišnog prostora, odnosno materijalnih sredstava za nj, naglašavajući daje polovičnim rješenjem često puta arhivsko gradivo ugroženo, što je u njihovom slučaju iziskivalo hitno preseljenje ugroženog i oštećenog arhivskoga gradiva. Potom su prof. dr. Jedert Vodopivec i Maja Deniša, voditeljica Centra za konzervaciju i restauraciju i diplomirana bibliotekarka izložili metodologiju kanadskih stručnjaka Stefana Michalskoga i Roberta Wallera po kojoj su izrađeni pregledi stanja u spremištima arhiva i dana ocjena zatečenoga u RS. Navedeno je deset opasnosti koje utječu na gubitak gradiva, a koje pokrivaju sve oblike ugroženosti gradiva. Dane su smjernice kako pristupiti ocjeni stanja prostora i samoga gradiva. U ovaj pilot program svojim izlaganjem uključili su se arhivisti iz Arhiva Republike Slovenije, Povijesnog arhiva Ljubljana, Povijesnog arhiva Celje, Pokrajinskog arhiva Koper, Pokrajinskog arhiva u Novoj Gorici, Povijesnog arhiva u Ptuju, Nadškofijskog arhiva Ljubljana, Nadškofijskog arhiva Maribor i Povijesnog arhiva i muzeja
