ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 419
Sveučilišta u Ljubljani. Cilj je bio, prema ovoj metodi, popisati sva spremišta i na taj način dobiti realno stanje te koji su glavni uzroci zatečenog stanja, uz naznaku što mogu uraditi sami djelatnici. Nakon toga je uslijedilo nekoliko izlaganja u drugoj tematskoj cjelini pod nazivom (Ne) poznato u arhivskim fondovima i zbirkama. Među ostalim, bilo je riječi o urbarima u Arhivu Republike Slovenije s naglaskom na urbare u fondu Terezijanski katastar za Kranjsku. Naglašeno je bogatstvo podataka za proučavanje povijesti, koji se mogu iščitati iz zemljišnih knjiga i katastra, pogotovo nakon uvođenja zemljišnih knjiga po novim teritorijalnim jedinicama 1871. godine. Također se, iz fonda Dravske elektrane, ističu nepoznati, nepristupačni podaci koji govore o kršenju ljudskih prava zarobljenika tijekom 2. svjetskog rata. Zbog dijela nepreuzetoga gradiva u arhive, nastalog u drugoj polovici 20. stoljeća, sa žaljenjem je konstatirano da će to stvoriti poteškoće za znanstvena istraživanja. U izlaganju o matičnim knjigama rođenih i umrlih iz razdoblja 2. svjetskog rata istaknuta je njihova važnost, pogotovo radi utvrđivanja žrtava rata. Izlaganje o tehničkom postupku restauracije prvog slovenskog filma iz 1940. godine, uz navode stoje sve urađeno, naglašena je i važnost zaštite ove vrste gradiva kao neprocijenjivog povijesnog izvora. Govoreći o arhivu Europskog sveučilišta te Arhivu i muzeju Sveučilišta u Ljubljani, izneseni su problemi u radu, kao i nužnost uvođenja informatizacije u navedenim ustanovama, koja je već i zaživjela, a čime je arhivsko gradivo postalo pristupačno, stoje rezultiralo većim brojem korisnika. Vida Pavliček opširno je govorila o izdanom Pregledu arhivskih fondova i zbirki RH u realizaciji koje su sudjelovali svi državni arhivi RH i brojne ustanove koje čuvaju arhivsko gradivo izvan arhiva. Treća tematska cjelina pod nazivom Međuarhivska suradnja donijela je nekoliko zanimljivih izlaganja iz kojih je proizašao stav o nužnosti suradnje među arhivima, o potrebi sastavljanja međuarhivskih radnih grupa, uključivanja srodnih institucija radi razmjene iskustava, odnosno zauzimanja jedinstvenih stručnih stavova. Sva izlaganja objavljena su u Zborniku sa Savjetovanja. Mirjana Gulić
