ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 415

jačanje konkurencije. Stoga se memorandumi, koje možemo smatrati pretečom modernog marketinga, sve češće upotrebljavaju. Razvoj tiskarskih i grafičkih tehnika još je pridonio vizualnom bogatstvu memoranduma. Važno je napomenuti da su svi domaći memorandumi tiskani u domaćim tiskarama a izvedbom nisu zaostajali za onovremenim europskim tokovima. Zaključujući svoju prezentaciju, autorica je navela da se memorandumi mogu analizirati s različitih aspekata: gospodarskog, grafičko-dizajnerskog, promidžbenog i arhivističkog. Bez obzira na aspekt promatranja, memorandumi su ilustracija gospodarskih i kulturno-društvenih prilika vremena iz kojeg potječu. Amir Obhođaš i Hrvoje Gržina (Hrvatski državni arhiv) predstavili su nam Fond fotografija Agencije za fotodokumentaciju, s posebnim osvrtom na gospodarsku tematiku unutar fonda. Agencija za fotodokumentaciju osnovana je 1939. odlukom Banske vlade a kontinuirano je, pod različitim nazivima, djelovala do 1990., kada prestaje s radom, nakon čega je cjelokupni fotografski fond i prateću dokumentaciju preuzeo Hrvatski državni arhiv. Fond fotografija Agencije sastoji se od približno 500.000 negativa, većinom formata 6x6, 6x7 i 6x9 cm, koji su nastali radom nekih od najznačajnijih hrvatskih fotografa 20. stoljeća, poput Milana Pavića, Mladena Grčevića, Ivana Medara i drugih. Agencija se bavila snimanjem značajnih političkih, kulturnih i privrednih događaja, te javnih i kulturnih djelatnika. Fond je preuzet u sređenom stanju, zajedno s knjigama snimanja, kartotekom i kontakt kopijama koji se i danas koriste kao obavijesna pomagala. Kartoteka je pretraživa prema predmetnim i geografskim odrednicama, kontakt kopije nalaze se unutar albuma i na tabloima, a u knjigama snimanja nalaze se opisi reportaža. Neke od gospodarskih tema unutar fonda su: brodogradnja, industrija, obrt, proizvodi, ratarstvo, ribarstvo, trgovine i razne prodavaonice, turizam, zadruge i Zagrebački velesajam. Miljenko Smokvina u svojem je izlaganju predstavio Udrugu Pro torpedo Rijeka i njezin rad na očuvanju industrijske baštine. Smokvina naglašava da svijest o važnosti industrijske baštine u svjetskim relacijama dobiva sve istaknutije mjesto. Dobrim dijelom razlog je tomu i činjenica da industrijska civilizacija, kakvu smo donedavna poznavali, polako, ali pouzdano nestaje. Usporedno s plaćanjem te cijene tehnološke revolucije, jača svijest da značajne građevine, strojeve i dokumentaciju o nečemu što se jučer smatralo tehnološkim vrhuncem, danas trebamo prihvatiti kao dragocjena svjedočanstva prošlosti. Rijeka u tom smislu predstavlja dobar primjer: grad s bogatom industrijskom tradicijom ima svesrdnu podršku svojih građana. Carmen Lhotka i Mato Kukuljica (Hrvatski državni arhiv) sjednicu o audio-vizualnom gradivu gospodarstva dopunili su svojim izlaganjem pod naslovom »Namjenski filmovi kao jedna od ključnih odrednica hrvatske kinematografije«. Autori naglašavaju da je pojam »namjenski film« sveobuhvatan pojam; on se odnosi na filmove koji su rađeni s unaprijed osmišljenom namjenom, bilo daje njihova namjena obrazovna, propagandna ili reklamna. Vrijedno je spomenuti dokumentarne filmove Škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar«, čiji se film iz 1933. »Jedan dan u Turopoljskoj zadruzi« smatra antologijskim. Osim navedenog, često su snimani filmovi koji prikazuju gradnje velikog opsega i značaja (gradnja autocesta, brodova)