ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 416

ili oni koji prikazuju rad velikih poduzeća. Od 1950-ih do kraja 1980-ih u realizaciji namjenskih filmova sudjeluju najvažniji filmski proizvođači (Jadran film, Zagreb film te privatne filmske radne zajednice) i najeminentniji filmski redatelji i snimatelji (Rudolf Sremec, Bogdan Žižić, Krsto Papić, Frano Vodopivec i Antun Vrdoljak). Problem kod namjenskih filmova jest taj da se filmovi najvećim dijelom nalaze kod producenata, koji imaju proizvodna prava, dok vlasnička prava drže naručitelji tih filmova. Dakle, za te filmove, ukoliko njihov nastanak nije financiralo Ministarstvo kulture, tj. država, ne postoji obaveza predavanja kopije u Hrvatski filmski arhiv. Autori pretpostavljaju da je velik dio filmske dokumentacije stradao u pretvorbi, tako da opća slika o audio-vizualnoj dokumentaciji, koja svjedoči o gospodarskom razvitku Hrvatske od 1945. do danas, ostaje necjelovita. Potreba da se pokrene inicijativa za stvaranje jedinstvene baze podataka o ovom filmskom gradivu, te da se s vlasnicima gradiva postigne dogovor o načinu zaštite, nadzora i restauracije, sasvim je razvidna. Na drugoj plenarnoj sjednici ponovno nam se obratio Eric Ketelaar; ovaj put s prezentacijom na temu »Analiza poslovnih procesa kao sredstvo za upravljanje arhivom«. Ketelaarova analiza u biti je funkcionalna analiza. U poslovnom procesu svaki se cilj i strategija dijeli na pojedinačne funkcije, one se dalje dijele na aktivnosti, a aktivnosti se dijele u pojedinačne operacije. Pritom je bitno identificirati sve elemente koji čine aktivnost. Autor nam daje i definicije pojmova, pa je tako funkcija grupa povezanih, srodnih i kontinuiranih aktivnosti u organizaciji. Aktivnost je osnovni zadatak koji organizacija obavlja da bi izvršila svoje funkcije. Pojedinačna operacija je najmanja jedinica poslovne aktivnosti. Da bi shvatili kakve vrste spisa producira pojedina organizacija, moramo se upoznati s njenim aktivnostima. U analizi ne smijemo zanemariti utjecaj okoline (pravne okvire, vlasnike udjela, poslovne, socijalne i etičke standarde i čimbenike koji utječu na praksu čuvanja dokumenata pojedine organizacije). Ketelaar je u svojem izlaganju kulturu izjednačio sa softverom uma. U arhivskoj praksi, softver uma znači da ljudi stvaraju, obrađuju i koriste arhive, pod svjesnim ili nesvjesnim utjecajem kulturnih i društvenih čimbenika. Arhivalizacija (archivalization), termin koji je »skovao« sam Ketelaar, jest svjestan ili nesvjestan izbor (određen društvenim i kulturnim čimbenicima) hoće li se nešto smatrati vrijednim arhiviranja ili ne. Didier Bondue nam je predstavio francusku multinacionalnu korporaciju SaintGobain i njezin arhivski sustav. Korporacija, čija je primarna djelatnost proizvodnja stakla, postoji i djeluje još od 17. stoljeća. Bondue nam je prezentirao kako korporacija upravlja arhivskim i registraturnim dokumentima u decentraliziranom okružju. Vlatka Lemić (Hrvatski državni arhiv) održala je prezentaciju arhivskog informacijsko-evidencijskog sustava ARHiNET i ukratko opisala do kojih se spoznaja i iskustava došlo tijekom 2006. i 2007., kad se intenzivno radilo na razvoju spomenutog sustava. ARHiNET je mrežno orijentiran, otvoren, modularan. Zahvaljujući tome, u samo je nekoliko mjeseci uspostavljen mrežni Registar arhivskih fondova i zbirki RH koji trenutačno sadrži podatke o 14.000 fondova i zbirki, 14.000 stvarate-